IZBORI U BIH: STROGA PRAVILA I NEJASAN ISHOD

SARAJEVO, 23. travnja (Hina - Ranko Mavrak) - Najkompliciraniji izbori u povijesti, kako je najavljeno izjašnjavanje državljana BiH o budućnosti njihove zemlje nazvao voditelj misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Sarajevu Robert Frowick, još uvijek se samo očekuju u rujnu. Njihovo održavanje ovisit će o brojnim pretpostavkama koje bi barem u osnovama trebale odgovarati temeljnim naznakama demokratskog okruženja, no zasad su jasna jedino pravila izbornog nadmetanja. #L# Predstavnici Privremenog izbornog povjerenstva, tijela koje čine pravni stručnjaci iz Republike i Federacije BiH te srpskog entiteta kao i neovisni stručnjaci koje je imenovao OESS, objavili su u ponedjeljak u Sarajevu osnove dokumenta pod nazivom "Pravila i propisi za izbore u BiH". Taj se nevelik dokument sastoji od šest dijelova koji određuju način registracije birača, pravila ponašanja političkih stranaka i njihovih kandidata, pravila registriranja stranaka, obveze vlada u odnosu na medije, ali i propisuju uvjeti koje mediji moraju zadovoljiti tijekom izvješćivanja o izborima. Objavljivanje "Pravila i propisa" očekivano je s nestrpljenjem jer je na taj način trebalo razrješiti temeljenu dilemu - kome će i pod kojima uvjetima biti dopušteno da bira i bude biran. "Privremeno izborno povjerenstvo svakako želi poništiti posljedice etničkog čišćenja, ali pritom smo svjesni kako se svakom državljaninu BiH mora osigurati slobodan izbor mjesta življenja", opisao je veleposlanik Frowick temeljni problem s kojim su se suočili pravni stručnjaci. Izborno je povjerenstvo potvrdilo odredbu iz daytonskog sporazuma da pravo glasa imaju svi građani BiH koji su registrirani tijekom popisa iz 1991. godine ako imaju više od 18 godina. Svakome je ostavljena mogućnost da u roku od šest tjedana od objavljivanja glasačkih popisa provjeri nalazi li se na njima i da traži naknadno uvrštavanje. U točki 2. pravila o registriranju glasača stoji kako se očekuje da građani koji su od 1991. promijenili mjesto boravka glasuju u općini u kojoj su tada živjeli a da se, iznimno, Povjerenstvu može podnijeti zahtjev za glasovanjem u drugoj općini. To se pravilo odnosi ponajprije na one osobe koje se ne žele vratiti u prijašnje prebivalište. Nitko za sada ne može predvidjeti koliko će raseljenih i izbjeglih državljana BiH pokušati iskoristiti svoje pravo povratka zajamčeno mirovnim sporazumom. Predstavnik srpskog entiteta Slobodan Kovač izjavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare kako će vlasti u tom dijelu BiH pokušati omogućiti svakome tko to želi da glasuje u općini u kojoj je živio prije rata. "Nismo, međutim, sigurni kako će to izgledati u praksi jer izbjeglica ima puno, a prometnice su oštećene", rekao je Kovač. Vlasti srpskog entiteta nedavno su proglasile zakon po kojemu se imovina prognanih Bošnjaka i Hrvata proglašava napuštenom i dodjeljuje na uporabu lokalnim Srbima. Kovač to opisuje kao "određenu neusuglašenost s Ustavom", kojoj je svrha "da se imovina zaštiti od propadanja". Na taj su način, međutim, još čvršće zatvorena vrata povratku prognanika i izbjeglica. Kasim Begić, koji u izbornom Povjerenstvu predstavlja Republiku BiH, kaže kako je osobno nezadovoljan postignutim rješenjima držeći da ona vode ozakonjenju etničkog čišćenja. On istodobno upozorava da bi moguće sudjelovanje stranaka iz Srbije (poput Miloševićevog SPS-a) ili iz Hrvatske na izborima u BiH imalo "katastrofalne posljedice koje bi prouzročile konačnu podjelu zemlje". Izborna su pravila jasno odredila kako nijedna osoba, koju sud u Den Haagu sumnjiči za ratne zločine, ne može biti kandidatom na izborima niti može obnašati bilo kakvu javnu dužnost. Da bi se politička stranka prijavila za sudjelovanje na izborima, izbornom Povjerenstvu mora podnijeti prijavu s najmanje 10 tisuća potpisa ako želi istaknuti kandidate na razini BiH ili nekog od entiteta. Za sudjelovanje na županijskim izborima potrebno je 1.500, a na općinskim 200 potpisa. Neovisni kandidati moraju prikupiti 5.000 potpisa ako žele sudjelovati na državnim ili izborima na razini entiteta, 800 na županijskim, a 100 na općinskim izborima. Sve političke stranke i njihovi kandidati moraju potpisati posebne izjave u kojima će potvrditi prihvaćanje Općeg okvirnog sporazuma o miru kao i Pravila ponašanja kojima se, uz ostalo, zabranjuje nošenje ili pokazivanje oružja na političkim skupovima što će nadzirati promatrači OESS-a. Privremeno izborno povjerenstvo ima diskreciono pravo da u roku od sedam dana prihvati ili odbije kandidaturu za izbore bilo koje stranke, a u slučaju žalbe konačnu odluku donosi Apelacioni sud i to u roku od tri dana. U slučaju da se stranke odluče na koalicijski nastup, moraju se registrirati pod jednim imenom. Izborno je povjerenstvo odlučilo obvezati sve tri vlade da osiguraju punu slobodu kretanja i rada novinarima u BiH. Novinari će imati jedinstvene akreditacije koje će vrijediti u oba entiteta, a državnim organima je zabranjeno nametanje bilo kakvih sankcija, uznemiravanje ili uhićenje novinara dok obavljaju svoj posao. Posebni tim stručnjaka za medije pratit će poštivanje tih kriterija, ali i rad novinara. U slučaju kršenja pravila od strane državnih organa ili narušavanja profesionalnog kodeksa od strane novinara, Privremeno izborno povjerenstvo ima ovlasti nametnuti novčane kazne ili poduzeti druge kaznene mjere. Novinare se, među ostalim, obvezuje da pružaju točne i na činjenicama temeljene informacije te da prave jasnu razliku između činjeničnog izvješćivanja i uredničkog komentara, da izbjegavaju rječnik koji će poticati diskriminaciju, predrasude ili mržnju te da zaštite svoje izvore informacija. "Sve ipak ovisi o tome kakve ćemo uvjete imati na terenu", kaže Robert Frowick koji tijekom lipnja treba odlučiti postoje li uvjeti za održavanje demokratskih izbora. Riječ je ponajprije o slobodi govora, političkog udruživanja i naravno kretanja. Frowick drži kako su demokratski procesi već započeli, ali ostaje pitanje hoće li oni postići potrebnu dubinu. Ako se to dogodi, izbori u BiH trebali bi se održati do 14. rujna. (Hina) rm mć 231142 MET apr 96