Piše: posebna izvjestiteljica Hine Maša TAUŠAN STRASBOURG, 23. travnja (Hina) - Rasprava o molbi Hrvatske za prijem u Vijeće Europe naći će se na dnevnom redu proljetnog zasjedanja njegove Parlamentarne skupštine u srijedu
prijepodne.
Piše: posebna izvjestiteljica Hine Maša TAUŠAN
STRASBOURG, 23. travnja (Hina) - Rasprava o molbi Hrvatske za prijem u
Vijeće Europe naći će se na dnevnom redu proljetnog zasjedanja njegove
Parlamentarne skupštine u srijedu prijepodne. #L#
Izvjestitelj političkog odbora Vijeća Europe Rene Pierre van der
Linden u uvodu svog izvješća, kojim se preporuča prijem Hrvatske u
punopravno članstvo, podsjeća da se Hrvatska, potpisom svog
predsjednika dr. Franje Tuđmana i predsjednika Sabora akademika Vlatka
Pavletića obvezala da će ispuniti 21 zahtjev koji je red nju postavilo
Vijeće Europe.
Obvezivanjem da će ispuniti te zahtjeve Hrvatska se obvezala i da će
prihvatiti temeljna načela Vijeća Europe.
Članicom Vijeća Europe, europske demokratske savjesti, može postati
svaka europska država uz uvjet da poštuje temeljne principe ove
najstarije političke organizacije starog kontinenta osnovane 1949.
godine od strane deset zapadno-europskih zemalja.
Od te godine do danas, europski politički pejzaž uvelike se
promijenio kao i broj članica Vijeća Europe kojih danas ima 39.
Međutim, temeljna načela, ciljevi i zadaće Vijeća Europe nisu se
promijenili.
Više od 45 godina ta paneuropska organizacija radi na ustroju Europe
ujedinjene na osnovama demokracije, zaštite ljudskih prava i temeljnih
sloboda i poštivanju pravne države. Može se reći da Vijeće Europe
pokriva sva najznačajnija pitanja s kojima se susreće europsko društvo
osim pitanja obrane.
Braneći demokraciju i ljudska prava te radeći na poboljšanju
kvalitete života za građane zemalja članica, Vijeće Europe aktivno
sudjeluje u izgradnji humanijeg kontinenta.
Današnje vrijeme, sa svojim specifičnim problemima, stavlja pred
Vijeće Europe problem rasne i vjerske netrpeljivosti, problem
nacionalnih manjina, zaštite okoliša. Pored toga, tu je vrlo široko
polje djelatnosti VE: sloboda medija, šport, zdravstvo, kultura i
obrazovanje, socijalna i ekonomska pitanja, lokalna i regionalna
uprava.
Posljednjih godina Vijeće Europe želi pomoći razvoju
postkomunističkih europskih demokracija, odnosno želi pomoći zemljama
istočne i srednje Europe da ustanove i učvrste političke, zakonodavne
i ustavne promjene uporedno s gospodarskim. S tom svrhom Vijeće
Europe uvelo je 1989. godine status "posebnog gosta" kojeg sada imaju
Armenija, Bjelarus, BiH i, još uvijek, Hrvatska.
Rad VE koordiniraju Vijeće ministara, izvršni organ koji čine
ministri vanjskih poslova zemalja članica, te parlamentarna skupština
čije članove imenuju nacionalni parlamenti.
Iako je vrlo važno razlikovati Europsku uniju od Vijeća Europe, isto
je tako važno naglasiti da članicom Unije nije postala ni jedna zemlja
koja prije toga nije bila punopravna članica Vijeća Europe.
(Hina) maš mm
231014 MET apr 96