CLINTON I JELJCIN O NATO-U, KONTROLI ORUŽJA, ČEČENIJI I LIBANONU

MOSKVA, 21. travnja (Hina/AFP) - Američki predsjednik Bill Clinton i ruski predsjednik Boris Jeljcin u nedjelju su, nakon više od četiri sata razgovora, na zajedničkoj konferenciji za novinare, objavili kako je došlo do "napretka" u rješavanju nesuglasica oko primjene dvaju sporazuma o kontroli naoružanja, sporazumu ABM - o sustavu obrane od balističkih raketa te sporazumu CFE - o konvencionalnim snagama u Europi, ali i dalje ostaju podijeljenih mišljenja kada je riječ o proširenju NATO-a. #L# Sporazum CFE iz 1990. godine uključuje ograničenja vojne moći Rusije na granicama, ali Moskva u području Kavkaza želi zadržati više snaga nego što joj je trenutačno dopušteno sporazumom. Taj će se sporazum ponovno razmatrati u svibnju. "Jako se trudimo pronaći rješenje koje bi bilo prihvatljivo za sve strane prije održavanja konferencije u svibnju. Mogu iskreno reći da smo se danas približili tome cilju", kazao je američki predsjednik. Razlike u pogledu sporazuma ABM iz 1972. godine potpisanog još u sovjetsko doba, odnose se na primjenu sustave obrane od raketa kratkog dometa. Ovakva vrsta obrane od taktičkih raketa dopuštena je sporazumom ABM, a ograničenja se primjenjuju samo na strateške rakete, tj. međukontinentalne. Clinton se u vezi s tim pitanjem ograničio na izjavu da je "postignut značajan napredak". U pogledu pitanja proširenja NATO-a dvojica su predsjednika, čini se, i dalje podijeljenih mišljenja. Ruski je predsjednik Jeljcin na konferenciji za novinare izjavio kako mu je Clinton obećao da će pokušati uvjeriti saveznike da ne inzistiraju na NATO-vim planovima o proširenju, ali je američki predsjednik odmah izjavio da se njegov stav nije izmijenio. Jeljcin je, nakon razgovora s Clintonom, izjavio kako se nada da će se postići sporazum prema kojemu će biti potrebno rusko odobrenje za primanje novih članova NATO-a, ali je Clintonov komentar opovrgao ovu Jeljcinovu izjavu. "Naše su razlike u stavovima dobro znane, a s mog gledišta i dalje nema promjena u tom pogledu", rekao je američki predsjednik. Dvojica su predsjednika razgovarala i o problemu Čečenije. Američki je predsjednik ponovio američko stajalište prema kojemu je rat protiv čečenskih boraca za neovisnost unutrašnje rusko pitanje kazavši jasno kako Amerika Čečeniju vidi kao dio Rusije ali je ipak apelirao na Jeljcina da pokuša pronaći mirno rješenje u tom dijelu zemlje. "SAD smatraju da je Čečenija dio Rusije, ali slobodne bi zemlje trebali imati mogućnost slobodnog samoopredjeljenje, što znači da mora postojati i nešto drugo osim sukoba", smatra Clinton. Ruski je predsjednik izjavio kako je rat u Čečeniji završio i kako se njegov mirovni plan "upravo ostvaruje", ne spomenuvši silovite sukobe što se i dalje vode u toj ruskoj republici. Clinton je na zajedničkoj konferenciji za tisak izjavio kako će Washington i Moskva, koje su obje poslale svoje izaslanike na Bliski istok, raditi zajedno kako bi iznašli riješenje za mir u regiji i osigurali prekid vatre u južnom Libanonu. "Sjedinjene Države i Rusija rade zajedno i na promoviranju mira u najpotresenijim regijama svijeta", kazao je Clinton odnoseći se na borbe između izraelskih snaga i Hezbolaha u južnom Libanonu. "Složili smo se oko potrebe za osiguranjem prekida vatre kako bi prekinuli nasilje", rekao je Clinton dodavši da je "najbolji način za sprečavanje ponovnog izbijanja nasilja postizanje i provođenje sporazuma za stabilan i sveobuhvatan mir u čitavoj regiji što uključuje i Libanon i Siriju". Agencija Interfax je prenijela kako su se dvojica predsjednika dogovorila sljedećeih dana biti u stalnom telefonskom kontaktu glede razvoja stanja na Bliskom istoku. Boris Jeljcin je na kraju konferencije za novinare samouvjereno izjavio kako će sigurno biti ponovno izabran za predsjednika na izborima koji će se održati u lipnju. (Hina) mh sd 211712 MET apr 96