(od dopisnika Hine Luke Fiamenga) LJUBLJANA, 18. travnja (Hina) - U posljednjih nekoliko mjeseci u slovenskom je političkom prostoru pokrenuto više inicijativa za promjenu sadašnjeg izbornog zakona još prije jesenskih izbora i
raspuštanja sadašnjeg parlamenta. Svi se slažu da sadašnji izborni sustav koji se temelji na proporcionalnom načelu i održava političku rascjepkanost nije dobar, no bilo bi ga moguće promijeniti samo odlučivanjem putem referenduma, jer bi za njegovu promjenu u najvišem zakonodavnom tijelu, parlamentu, inače bilo potrebno osigurati dvotrećinsku potporu, što je u sadašnjim uvjetima iluzorno.
(od dopisnika Hine Luke Fiamenga)
LJUBLJANA, 18. travnja (Hina) - U posljednjih nekoliko mjeseci u
slovenskom je političkom prostoru pokrenuto više inicijativa za
promjenu sadašnjeg izbornog zakona još prije jesenskih izbora i
raspuštanja sadašnjeg parlamenta. Svi se slažu da sadašnji izborni
sustav koji se temelji na proporcionalnom načelu i održava političku
rascjepkanost nije dobar, no bilo bi ga moguće promijeniti samo
odlučivanjem putem referenduma, jer bi za njegovu promjenu u najvišem
zakonodavnom tijelu, parlamentu, inače bilo potrebno osigurati
dvotrećinsku potporu, što je u sadašnjim uvjetima iluzorno. #L#
Prvu inicijativu o promjeni izbornog zakona referendumom pokrenuli su
socijaldemokrati (SDS). Njihov predsjednik Janez Janša smatra da bi se
uvođenjem većinskog izbornog sustava, u kojem bi se zastupnici birali u
dva kruga u svojoj izbornoj jedinici i bili odgovorni glasačima koji
bi ih mogli čak i opozvati, stabilizirala domaća politička scena i
onemogućili stranački prijelazi koji su mnogim sadašnjim
parlamentarcima oduzeli vjerodostojnost. Želje Janšine stranke
blokirao je dosad predsjednik parlamenta Jožef Školč, (koji je u
srijedu ipak raspisao 60-dnevni rok za prikupljanje potrebnih 40.000
potpisa građana na temelju kojih bi se mogao raspisati referendum), a
na nož su ih dočekale i manje parlamentarne stranke. Protivnici
njegova političkog koncepta govore da bi tako zastupnici postali više,
a ne manje ovisni o strankama. Bivši predsjednik parlamenta France
Bučar čak je Janšu nazvao "novim Kardeljem", ustvrdivši da bi
političari u parlamentu tako postali delegati odnosno "poštari" i
izgubili sadašnju autonomnost.
Bolje nije prošao ni prijedlog referendumskog odlučivanja o izbornom
sustavu koji predlaže Državno vijeće (svojevrsni gornji dom
parlamenta, senat) i prema kojemu bi se polovica zastupnika birala
većinskim, a polovica proporcionalnim sustavom. Načelnu odluku da se
na takav referendum ide prije ovogodišnjih izbora spriječile su već na
početku izjave vladajućih stranaka kako je izborni zakon moguće
mijenjati u redovitom postupku, ali tek za izbore 2.000. godine, dok
bi se ovogodišnji izbori održali po starom, uz manje korekcije.
Pritom Peterleovi demokršćani (SKD), manji partner u vladajućoj
koaliciji s Drnovšekovim liberalnim demokratima (LDS), predlažu da se
ovih dana održi vijećanje svih parlamentarnih stranaka i da se sve
inicijative za referendumsko odlučivanje o novom izbornom zakonu
povuku iz procedure. Kako je rekao njihov predsjednik Peterle,
sadašnji izborni sustav mogao bi se bez problema promijeniti nabolje
tako da se prag za ulazak stranaka u parlament digne na pet posto i da
se uvede izvorni D'Hondtov način izračunavanja rezultata, umjesto
sadašnje varijante koja je išla na ruku manjim strankama.
Promjene koje bi išle u korist jačih i etabliranih stranaka bit će
moguće i zato jer sada najjača stranka, Drnovšekovi liberali, smatra
da su zbog sadašnjeg sustava na izborima 1992. izgubili nekoliko
zastupničkih mandata, koji su im inače pripadali.
Sve stranke slažu se da bi i nakon izmjena izbornog zakona broj
zastupnika morao ostati na sadašnjoj ili približnoj razini. Slovenski
parlament broji 90 zastupnika, od kojih su dvojica predstavnika
autohtonih narodnosti (Talijana i Madžara), koji se biraju samo unutar
tog dijela izborne populacije. Vjerojatno je da i na idućim izborima u
parlamentu neće biti zastupljena slovenska dijaspora. Janša je, inače,
predlagao da se iz tih redova biraju dva zastupnika, a s njime se
prešutno slažu i stranke iz konzervativnog bloka.
Današnje priopćenje kršćanskih demokrata (SKD) unosi dodatni ton u
njihovu raspravu o izbornom sustavu - oni su izjavili da se ne protive
referendumu ako se on dobro pripremi i održi istodobno s
parlamentarnim izborima najesen. Tako postaje jasnije da će o
pravilima za izbor zastupnika parlamenta u idućem mandatu odlučivati
dogovor dviju najjačih stranaka koje sada čine Drnovšekovu vladinu
koaliciju. To praktički znači da će za ovogodišnje izbore ove stranke
prilagoditi izborna pravila svojim potrebama, što ujedno isključuje
mogućnost stvaranja velikih lijevih ili desnih predizbornih koalicija,
čega se premijer Drnovšek najviše bojao. Tako će po svoj prilici i
vlada nakon izbora biti sastavljena i iz lijevih
i iz desnih stranaka.
(Hina) fl br
181438 MET apr 96