MOSKVA, 17. travnja (Hina/Reuter) - Vodeće industrijski razvijene zemlje svijeta potrošile su dosad nekoliko milijardi dolara pokušavajući unaprijediti nuklearnu sigurnost u bivšem Sovjetskom Savezu i istočnoj Europi tijekom
posljednjih pet godina.
MOSKVA, 17. travnja (Hina/Reuter) - Vodeće industrijski razvijene
zemlje svijeta potrošile su dosad nekoliko milijardi dolara
pokušavajući unaprijediti nuklearnu sigurnost u bivšem Sovjetskom
Savezu i istočnoj Europi tijekom posljednjih pet godina. #L#
Čelnici skupine sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta
(G7) - Sjedinjenih Država, Japana, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije
i Velike Britanije - okupit će se na poziv ruskog predsjednika Borisa
Jeljcina u petak i subotu u Moskvi, na razgovorima posvećenim
problemu nuklearne sigurnosti.
Pregled dosadašnjih udruženih međunarodnih napora na unapređivanju
sigurnosti nuklearnih reaktora kao i sigurnosti nuklearnog oružja i
materijala visoke opasnosti započinje s 1992. godinom, kada su zemlje
G7 započele s usklađivanjem pomoći na unapređivanju nuklearne
sigurnosti u bivšim sovjetskim republikama i zemljama istočne Europe.
Do sada niti jedan od devet reaktora za koje je utvrđeno da su, prema
zapadnim standardima, opasni nije i prestao s radom.
Zemlje G7 dosad su, zajedno s ostalim članicama Europske unije,
utrošile ili se obvezale na ukupno više od milijarde dolara zajmova
ili subvencija kako bi se poboljšala sigurnost nuklearnih reaktora.
Uz to, sedam industrijski razvijenih zemalja obvezalo se na oko 3
milijarde dolara pomoći Ukrajini kako bi do 2.000 godine zatvorila
Černobil, nuklearnu centralu koja je bila poprištem najveće svjetske
nuklearne katastrofe prije deset godina.
SJEDINJENE DRŽAVE
Washington je preuzeo na sebe vodeću ulogu u nastojanjima da bi
sovjetsko nuklearno naoružanje ostalo čvrsto pod kontrolom. Od 1992.
godine američka administracija preuzela je obvezu dodjele 1,5
milijardi dolara pomoći Rusiji, Ukrajini, Bjelorusiji i Kazahstanu,
uključujući pomoć u transportu, skladištenju i demontiranju nuklearnog
naoružanja.
Ukrajina, Bjelorusija i Kazahstan prihvatile su da predaju svo
nuklearno naoružanje na svom teritoriju, prepuštajući Rusiji da ostane
jedina država s nuklearnim oružjem među republikama bivšeg
Sovjetskog Saveza.
Washington je također uložio napore kako bi osigurao da nuklearni
materijali za proizvodnju atomske bombe neće dospjeti u krive ruke,
prije svega krijumčarenjem. Godine 1994. Sjedinjene Države su tajno
od Kazahstana otkupile 600 kg visoko obogaćenog urana u poslu
vrijednom 10 milijuna dolara. Washington je također prihvatio otkupiti
najmanje 500 tona ruskog urana tijekom razdoblja od 20 godina, u
poslu vrijednom 20 milijardi dolara.
Sjedinjene Države, uz to, plaćaju polovicu od 300 milijuna dolara
troškova izgradnje mjesta za pohranu ruskog nuklearnog materijala u
mjestu Majak na Uralu. U njemu će biti odloženo 40 posto plutonija za
rusko nuklearno naoružanje.
EUROPSKA UNIJA
Europska unija sa svojih 15 zemalja članica usmjerila je svoje napore
prije svega na pomoć u unapređivanju nuklearne sigurnosti u civilnom
području, usmjeravajući više od 500 milijuna dolara u bivši Sovjetski
Savez i zemlje istočne Europe od 1991. godine do danas. Veći dio te
svote - 400 milijuna dolara - upućen je u Rusiju i Ukrajinu.
OSTALI NAPORI
Japan, Rusija, EU, Sjedinjene Države i Rusija žele spriječiti "odljev
mozgova" među nezadovoljnim znanstvenicima koji su uključeni u poslove
oko sovjetske nuklearne i vojne tehnologije, zabrinuti da bi ovi mogli
pokušati prodati svoja znanja i vještine onome tko bi ponudio više.
Ove su zemlje 1994. godine osnovale u Moskvi Međunarodni centar za
znanost i tehnologiju koji je, raspolažući ukupnim sredstvima u iznosu od
preko 70 milijuna dolara, namijenjen sponzoriranju znanstvenika u
projektima zapošljavanja u razdoblju do tri godine. Sličan centar,
iako nešto manji, osnovan je i u Kijevu.
Europski i američki nuklearni stručnjaci složili su se u ožujku oko
novih napora u pomoći Moskvi na zaustavljanju ilegalne trgovine
nuklearnim materijalom. U Obninsku, u blizini Moskve, ove će se godine
otvoriti centar u kojem bi se ruski stručnjaci obučavali
zapadnoeuropskim postupcima sigurnosti.
Dodatni milijuni potrošeni su za ostala nastojanja na bilateralnoj
razini od strane najsnažnijih europskih zemalja i Japana, posebice
zabrinutih glede odlaganja ruskog nuklearnog otpada.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), sa sjedištem u Beču,
pomaže u koordiniranju napora oko nuklearne sigurnosti, u pružanju
tehničke pomoći i razmjeni informacija.
Zapadne tvrtke koje se bave energetikom uključene su u ugovore
namijenjene moderniziranju nuklearnih reaktora u ovom području.
(Hina) br fs
171321 MET apr 96