BEJRUT, 16. travnja (Hina/AP/AFP) - Kada regionalne sile na Bliskom istoku pokreću vojne operacije radi zaštite svojih interesa, zadnjih je godina najčešće Libanon taj koji plaća najveću cijenu.
BEJRUT, 16. travnja (Hina/AP/AFP) - Kada regionalne sile na Bliskom
istoku pokreću vojne operacije radi zaštite svojih interesa, zadnjih
je godina najčešće Libanon taj koji plaća najveću cijenu. #L#
Najnovija izraelska zračna i topnička ofenziva, započeta 11. travnja
pod nazivom "Plodovi gnjeva" protiv gerilaca proiranskog Hezbolaha,
ponovo je pokazala ranjivost Libanona prema većim i snažnijim
bliskoističnim susjedima, koji teže dominaciji u regiji.
U jeku kampanje obnove i ponovne izgradnje zemlje pogođene
razornim posljedicama 14-godišnjeg građanskog rata, Libanon je,
zahvaljujući i vlastitoj nemoći da obuzda Hezbolah, ponovo izložen
ratnim razaranjima.
Pripadnici Hezbolaha, regrutirani iz redova libanonskih muslimana
šiita, ideološku i financijsku potporu primaju od radikalnog Irana,
koji preko Hezbolaha vodi borbu s jednim od svojih "vječnih"
neprijatelja - Izraelom.
S 40.000 vojnika, stacioniranih uglavnom u dolini Beka, Sirija
praktično ima političku kontrolu nad Libanonom, usprkos činjenici da je
Damask sporazumum iz svibnja 1991. priznao Libanon kao zasebnu i
neovisnu državu, po prvi put od stjecanja nezavisnosti dviju zemalja
godine 1943. Svi ti čimbenici ostavljaju Libanonu vrlo sužen
manevarski prostor.
Libanonski čelnici sadašnji napad Izraela na njihov teritorij
nazivaju predizbornim potezom premijera Shimona Peresa, koji se nada
da će mu takve odlučna demonstracija sile donijeti presudne glasove za
pobjedu na parlamentarnim izborima sljedećeg mjeseca.
Premijer Rafik Hariri, koji je nakon anarhije građanskog rata
1975-1990., djelomice uspio povratiti autoritet središnje vlasti,
nepoduzimanje mjera protiv Hezbolaha, zbog njegovih raketnih napada na
Izrael, opravdava činjenicom izraelske okupacije 15-kilometarskog
pojasa na krajnjem jugu Libanona, kojeg u Jeruzalemu nazivaju
"sigurnosnom zonom".
Naglašavajući da je Hezbolah politički protivnik vlade, Hariri je u
nedavnom novinskom interviewu ustvrdio da "vlada danas ne može ništa
učiniti, jer bi narod u nama vidio izdajice", ako bi pokušali
spriječiti napade šiitskih gerilaca na Izrael.
Hariri je u subotu pokušao ishoditi sirijsko posredovanje u sukobu,
no napadi su se nakon njegovog posjeta Damasku samo pojačali, a stigla
je i prijetnja samoubilačkim napadima Hezbolaha na izraelske ciljeve.
Posjeti Haririja Francuskoj i Egiptu, koji su nakon toga uslijedili,
donijeli su osudu izraelskih napada posebice na civile, a u
međuvremenu je istovjetna reakcija stigla iz Vijeća sigurnosti UN.
Libanonska vojska se uglavnom ne miješa u sukob, izuzev nešto
protuzrakoplovne vatre na izraelske lovce-bombardere.
Najnovija izraelska intervencija u Libanonu, četvrta velika operacija
od 1978. godine, po svojim dosadašnjim razmjerima najviše podsjeća na
operaciju "Pravedna odmazda" koju je protiv Hezbolaha i palestinskih
skupina na jugu Libanona izraelska vojska provela od 25. do 31. srpnja
1993. U tom je "sedmodnevnom ratu" u Libanonu bilo 132 mrtvih, 500
ranjenih, a stotine tisuća civila je izbjeglo iz svojih domova.
Izraelska vojska je priznala tri poginula i 34 ranjena na svojoj
strani.
U vrijeme kada Libanon bilježi spor, ali stalan oporavak od
posljedica 14-godišnjeg građanskog rata, sadašnji napadi predstavljaju
i psihološki i gospodarski korak unatrag.
Najveći dio centra Bejruta se obnavlja. Strani poslovni ljudi se
vraćaju u velikom broju. Mnogi njegovi stanovnici tek od nedavno
imaju na raspolaganju stalno napajanje električnom energijom, nakon
dugogodišnjih redukcija zbog ratom razorenog elektroenergetskog
sustava zemlje. No sadašnja bombardiranja izraelskih zrakoplova,
ostavila su bez struje mnoge gradske četvrti.
"Oni pokušavaju unišiti moje djelo. Jasno su kazali kako neće
dozvoliti Libanonu da obnovi svoje gospodarstvo sve dok Hezbolah
'kaćušama' gađa izraelska naselja", rekao je Hariri, kojeg smatraju
najzaslužnijim za obnovu zemlje.
Libanonska vlada, koja je glavninu proračunskih sredstava usmjerila na
kampanju obnove, nalazi se pred teškom zadaćom zbrinjavanja više od
400.000 izbjeglica s juga zemlje.
Izraelski napadi doveli su i do zatvaranja bejrutske zračne luke, što
uz blokade luka Bejruta, Sidona i Tira za dulje razdoblje odgađa
oživotvorenje vladinih planova o vraćanju Libanonu prijeratnog statusa
glavnog trgovačkog središta na Bliskom istoku.
(Hina) dh sv
161854 MET apr 96