ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Hrvatsko novinarsko društvo (HND) zatražit će hitno donošenje zakona o državnoj tajni, a kod Ustavnog će suda pokrenuti zahtjev za ocjenom ustavnosti izmjena odredbi krivičnih zakona, obavijestila je
predsjednica HND-a Jagoda Vukušić na današnjem sastanku o temi "Sloboda javnog informiranja u Hrvatskoj", na kojemu su se predstavnici organizatora sastanka - Izvršnog odbora Hrvatskoga novinarskog društva (HND), Upravnog odbora Hrvatske udruge Rimskog kluba i Novinarskog vijeća časti HND-a - zauzeli za slobodno i odgovorno novinarstvo.
ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Hrvatsko novinarsko društvo (HND)
zatražit će hitno donošenje zakona o državnoj tajni, a kod Ustavnog će
suda pokrenuti zahtjev za ocjenom ustavnosti izmjena odredbi krivičnih
zakona, obavijestila je predsjednica HND-a Jagoda Vukušić na današnjem
sastanku o temi "Sloboda javnog informiranja u Hrvatskoj", na kojemu
su se predstavnici organizatora sastanka - Izvršnog odbora Hrvatskoga
novinarskog društva (HND), Upravnog odbora Hrvatske udruge Rimskog
kluba i Novinarskog vijeća časti HND-a - zauzeli za slobodno i
odgovorno novinarstvo. #L#
Na sastanku su razmotrena aktualna pitanja slobode javnog
informiranja, najnovije izmjene krivičnih zakona, stanje u
elektronskim medijima te kažnjavanje "Novog lista" i Talijanske unije
u s vezi s porezima, odnosno carinama.
Javnost zahtijeva i ima pravo na informiranje, a važnost sredstava
javnog informiranja jest u oblikovanju javnosti, koja je preduvjet
stvaranja i održavanja demokratskoga okružja, istaknuo je predsjednik
Upravnog odbora Hrvatske udruge Rimskog kluba akademik Ivo Šlaus,
dodajući da "novinar koji nije posve slobodan ne može biti ni
vlasti, kako je napomenuo, nerijetko bili vulgarno napadani.
Vlado Gotovac drži da postoji odnos u kojem je država pod nadzorom
javnosti i "odnos u kojem javnost, kao u Hrvatskoj, nadzire država,
koristeći TV kao svoj bilten". "U Hrvatskoj bi najprije trebalo
potpuno deblokirati javnost i stvoriti javnu TV", ocijenio je Gotovac,
upozorivši na zakonske nedorečenosti u jasnom određivanju pojma
javnosti.
Akademik Dalibor Brozović podupro je "pristojnu slobodu
informiranja", te upitao: "Jesu li odredbe hrvatskoga kaznenenog
zakona, koje uređuju pitanje informiranja i odgovornosti novinara,
lošije i restriktivnije od sličnih zakonskih rješenja u europskom
zakonodavstvu, odnosno zakonodavstvu SAD-a?"
U zaključcima rasprave, u kojoj su sudjelovali i Dražen Vukov Colić,
Božo Novak, dr. Krunoslav Pisk, Vesna Alaburić i Srećko Lipovčan,
poduprt je i zahtjev HND-a da se - u vezi s informacijama o
prisluškivanju pojedinaca i novinskih redakcija te privođenja novinara
na informativni razgovor - utemelji saborsko istražno povjerenstvo
kako bi se utvrdila odgovornost nadležnih državnih tijela.
Skup ustrajava na poštovanju temeljnog načela jednakosti pred zakonom
i kad je riječ o oporezivanju rada tiskare u "Novom listu", a u
zaključcima se nadležna tijela pozivaju da taj problem riješe u skladu
sa zakonom i međudržavnim ugovorom, uvažavajući pritom delikatnost
problema u kontekstu prava manjina.
U skladu s preporukama Vijeća Europe zahtijeva se preobrazba HTV-a
iz državnoga u javni medij, navodi se u zaključcima, te se traži
otvaranje pitanja pretvore dnevnih listova (podsjećajući na obećanje
da će međunarodna arbitraža utvrditi je li pretvorba "Slobodne
Dalmacije" bila zakonita), a skup se zauzeo i za strogo poštovanje
zakona pri dodjeli koncesija za radijske i TV postaje.
(Hina) šm ds
161629 MET apr 96