FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BRITANIJA: KRALJEVINA ILI REPUBLIKA?

LONDON, 16. travnja (Hina) - Kako se kraljica Elizabeta približava sedamdesetoj, a bit će to 21. travnja, sve se više Britanaca pita ne bi li ona trebala biti posljednji britanski monarh.
LONDON, 16. travnja (Hina) - Kako se kraljica Elizabeta približava sedamdesetoj, a bit će to 21. travnja, sve se više Britanaca pita ne bi li ona trebala biti posljednji britanski monarh. #L# Ozbiljna i dostojanstvena, tijekom 44 godine koje je do sada provela na britanskom prijestolju, Elizabeta nije učinila ni jedan pogrešan korak. Moglo bi se čak reći da je, pored svoje 95-godišnje majke, najviše cijenjeni član britanske kraljevske obitelji čiji je autoritet u kraljevini posljednjih godina ozbiljno potresan neželjenim bračnim sukobima Elizabetinog sina Charlesa i njegove supruge, princeze Diane, piše iz Londona Reuterov novinar Jill Serjeant. Stjecajem po monarhiju nesretnih okolnosti, danas je sve manje onih koji još uvijek žele imati kraljevinu, da se i ne spominje odbojnost koju Britanci imaju prema mogućnosti da im kralj postane indiferentni princ Charles, a sve je više onih koji se opredjeljuju za republiku, opredjeljenje ne tako davno pripisivano samo uskom krugu disidenata. Rezultati ankete provedene za "The Independent", prvi britanski list koji se proglasio republikanskim, pokazuju da samo 34 posto Britanaca, u usporedbi sa 77 posto prije 12 godina, smatra da bi im bez monarhije bilo lošije. Prema drugoj anketi, većina Britanaca prvi put u povijesti vjeruje da će doći do raspada monarhije i da će republikanizam preplaviti zemlju čim popularna kraljica zauvijek zaklopi oči. Predsjednik Republikanskog društva, profesor Stephen Haseler, to objašnjava činjenicom da je raspad Charlesovog braka s Dianom zauvijek uništio mit koji je obavijao britansku kraljevsku obitelj, što je dovelo do toga da danas veliki broj Britanaca razmišlja o nekoj alternativi za kraljevinu. Jedan od većih razloga za nezadovoljstvo, prema Jillu Serjeantu, jest cijena uzdržavanja monarhije u doba kada se svakoga dana sve više bolnica i škola žali na nedostatak novca. Prema nekim procjenama, iz javnih se sredstava danas odvaja oko 80 milijuna funti (122 milijuna dolara) godišnje za održavanje privatnih zrakoplova, jahti i palača kraljevske obitelji. Ova se tisućljetna tradicija provlači kroz sve aspekte života u Britaniji, od krutog društvenog sistema, preko himne "God Save the Queen" ("Bože čuvaj kraljicu"), do poštanskih marki s likom vladara. Republikanci koriste situaciju dodatno potičući nezadovoljstvo tvrdnjama da je tradicionalni način razmišljanja, prema kojemu se moć i bogatstvo dodjeljuju na osnovi slučajnog rođenja, zreo za izmjene i da predstavlja kamen spoticanja na putu prema potpunoj modernizaciji zemlje. "U doba kada se približavamo 21. stoljeću, kada namjeravamo u velikom stilu ući u Europu i imamo neke nove ideje o tome kako trebamo funkcionirati i koju ulogu preuzeti, mi još uvijek imamo monarhiju koja nas sputava namećući nam razmišljanja o imperijalizmu i ratovanju", kaže Haseler. Zagovaratelji monarhije pak tvrde da se s Heselerom slažu samo "londonski intelektualci i šačica novinara", ističući da monarhija, osim što predstavlja turističku atrakciju, ipak omogućava zadržavanje određenog identiteta u vrijeme kada je sve u svijetu promjenjivo i nestabilno. No, čak i ako većina Britanaca doista vjeruje u gašenje monarhije zajedno s gašenjem života sadašnjeg vladara, malo je onih koji bi se mogli složiti oko toga kakva bi republika trebala uslijediti. Haseler smatra da će se monarhija raspasti netom nakon kraljičine smrti i da bi bilo najbolje što prije početi razmišljati o uvođenju novog sustava. (Hina) gt fs 161341 MET apr 96

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙