UOČI TALIJSKIH PARLAMENTARNIH IZBORA: CRKVA ISTIČE NEUTRALNOST

RIM, 16. travnja (Hina/AR) - Lovom na glasove vjernika mogli bi se nazvati posljednji govori političkih čelnika uoči parlamentarnih izbora što će se održati u nedjelju, 21. travnja. Radi se o izborima za dvanaesti Parlament talijanske Republike, a čak osmim po redu izvanrednima, jer osim prvih redovitih mandata izabranog saziva Parlamenta svi su ostali ranije prekidani nakon teških vladinih kriza. #L# Ovogodišnji izbori ipak su po mnogočemu posebni, a osobita, možda i ključna razlika u odnosu na one ranije jest to što se Talijanska biskupska konferencija ovaj put proglasila neutralnom. Do sada je, naime, Crkva izravno ili na drugačiji način davala do znanja za koju bi stranku trebalo glasovati. U godinama poslije Drugog svjetskog rata Crkva je davala do znanja da bi vjernici trebali glasovati za Demokršćansku stranku. No, ta se stranka u međuvremenu raspala na više manjih, od kojih su neke prišle Polu za slobode, skupini stranaka desnog centra, a neke Maslini, kako je nazvana skupina stranaka lijevog centra. Talijanska biskupska konferencija je u svezi s predstojećim izborima priopćila samo da bi birači prilikom davanja svog glasa trebali voditi računa o tome kakve su osobe koje se kandidiraju, jesu li poštene, da li svoj politički položaj koriste u privatne svrhe itd. Nije naznačena stranka, već kvaliteta političara i program pojedine skupine. Papa Ivan Pavao II. je upozorio stranke da moraju voditi računa o siromašnom dijelu društva, čime je na neki način kritizirao desni centar koji govori o potpunoj liberalizaciji i privatizaciji svih usluga. Kazao je, međutim, i to da preveliko oslanjanje na socijalnu skrb može biti štetno, prije svega za osobe kojima je pružena. Time je upozorio stranke lijevog centra da moraju voditi računa i o sposobnostima pojedinaca te da socijalna država ima i svoje negativne strane. Obje stranačke skupine u sebi sadrže katoličke elemente, pa se Talijanska biskupska konferencija opravdano nije mogla opredijeliti za jednu od njih. Osim toga bivša Komunistička partija, sadašnja Demokratska stranka ljevice, odavno je odbacila ideju da vjernici ne mogu biti članovi Komunističke partije. Talijana ima 56 milijuna i njih gotovo 90 posto su katolici. Ako se zna da je i u poslijeratno i u vrijeme hladnoga rata između dva ideološka bloka talijanska KP dobivala više od trećine glasova, onda je lako izračunati da su mnogi katolici glasovali za komuniste. Bez obzira što je KP prihvaćala katolike i što su oni glasovali za komuniste, talijanski biskupi su uvijek navijali za demokršćane. Sada su se, međutim, po prvi put proglasili neutralnima. Koliko je lov na glasove vjernika postao važan - jer se procjenjuje da su najneodlučniji oni koji su dosad glasovali za centar odnosno demokršćane - pokazuje i činjenica da čelnik desnog centra Silvio Berlusconi ističe za sebe ne samo da predstavlja katolički svijet, već da je i osobno veliki katolik, a neka glasila objavljuju kako u široj obitelji ima i jednu časnu sestru. S druge strane, čelnik lijevog centra Romano Prodi, profesor Sveučilišta u Bologni, veliki je katolik i njega su kao kandidata za premijera predložili demokršćani koji su se radije usmjerili ka ljevici negoli k desnici, na kojoj se nalaze i bivši fašisti. Nakon što je uvidio da ne može previše računati na katoličke glasove, jer se Crkva proglasila neutralnom, Berlusconi je ponovno počeo govoriti o komunističkoj opasnosti. Tako, primjerice, u svojim govorima upozorava da će u slučaju pobjede lijevog centra nestati demokracija, da ta skupina stranaka više neće omogućiti slobodne izbore i sl. Na takve optužbe odgovorio je Gerardo Bianco, čelnik Pučke stranke, nasljednice Demokršćanske, koja se nalazi u lijevom centru, kazavši praktički da je Berlusconi poludio. I inače se u ovoj predizbornoj kampanji rabe dosta teške riječi, što vjerojatno dokazuje veliku neizvjesnost u ishod izbora. Mnogi predviđaju da pravog pobjednika neće biti i da će se ubrzo morati ponovno glasovati. (Hina) st br 161137 MET apr 96