ZAGREB, 15. travnja (Hina) - Republika Hrvatska, u svom kratkom postojanju kao neovisna država, postala je članica gotovo svih međunarodnih sporazuma i dokumenata o zaštiti ljudskih prava i drugih humanitarnih pitanja, rekao je u
ponedjeljak u Ženevi zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivan Šimonović.
ZAGREB, 15. travnja (Hina) - Republika Hrvatska, u svom kratkom
postojanju kao neovisna država, postala je članica gotovo svih
međunarodnih sporazuma i dokumenata o zaštiti ljudskih prava i drugih
humanitarnih pitanja, rekao je u ponedjeljak u Ženevi zamjenik
ministra vanjskih poslova dr. Ivan Šimonović. #L#
Govoreći prigodom 52. sjednice Odbora UN-a za ljudska prava, dr.
Šimonović je istaknuo da je Hrvatska "prihvatila sve glavne dokumente
usvojene unutar okvira UN-a, OESS-a i Vijeća Europe".
"Brzo prihvaćanje širokog spektra dokumenata za zaštitu ljudskih
prava pokazuje važnost koju Hrvatska pridaje zaštiti ljudskih prava od
prvog dana svoje nezavisnosti", istaknuo je dr. Šimonović.
"Početni rezultati u demokratizaciji političkog života, uspostavi
pravne države i zaštiti ljudskih prava bili su oslabljeni zbog
agresije", rekao je zamjenik ministra te je dodao da su, kao
posljedica toga, "stotine tisuća Hrvata i drugih građana nesrpske
nacionalnosti postali izbjeglice i prognanici".
Naglašavajući da je humanitarno stanje u Hrvatskoj još teško, dr.
Šimonović je naveo i nekoliko konkretnih podataka: Hrvatska još uvijek
brine za oko 380.000 prognanika i izbjeglica, a dvije
vojno-redarstvene akcije izvedene tijekom 1995. "omogućile su povratak
za oko 130.000 ljudi".
"Međutim, još uvijek postoji problem razvoja ovih devastriranih
područja, te se zbog toga do sada vratilo tek oko 30.000 osoba",
naglasio je dr. Šimonović.
Govoreći o dvjema vojnim operacijama izvedenim tijekom 1995., dr.
Šimonović je kazao da je njima "Hrvatska ponovno uspostavila kontrolu
nad najvećim dijelom svojeg okupiranog teritorija".
"Ove operacije predstavljaju potpuno legitiman čin samoobrane, kojim
se nije samo oslobodila većina hrvatskog okupiranog teritorija, već se
također smanjio pritisak na BiH i okupirani grad Bihać gdje je
tisućama ljudi prijetio genocid. One su također promijenile ravnotežu
snaga u regiji i omogućile mirovne sporazume postignute u Daytonu",
nastavio je zamjenik ministra.
Uz uspješno izvedene operacije, dr. Šimonović je govorio i o
"određenom broju kršenja ljudskih prava i zločinima koji su počinjeni
na oslobođenim područjima Republike Hrvatske protiv preostaloga
srpskog pučanstva".
"Kroz legalne procese, koji su poduzeti protiv ovih zločina i protiv
njihovih počinitelja, hrvatska je Vlada", kazao je dr. Šimonović,
pokazala da je njezin cilj "osiguranje učinkovite zaštite ljudskih
prava za sve".
On je istaknuo da je "protiv više od tisuće ljudi provedena istraga
zbog zločina, ali je istodobno predsjednik Republike, zbog uspostave
povjerenja, amnestirao 455 hrvatskih Srba koji su sudjelovali u
oružanoj pobuni protiv Hrvatske".
"Sada, kada je najveći dio njezina teritorija oslobođen, Republika
Hrvatska čvrsto je opredijeljena za mirnu reintegraciju preostalog
okupiranog teritorija i spremna je u potpunosti surađivati s
Prijelaznom upravom u tom poštivanju. Ključni elementi mirne
reintegracije su demilitarizacija ovog područja, povratak izbjeglica i
prognanika i učinkovita zaštita ljudskih prava svih građana", rekao je
dr. Šimonović.
"U posljednjih pet godina, unatoč okupaciji jedne trećine teritorija,
unatoč stotinama tisuća izbjeglica i prognanika, Hrvatska je na neki
način uspjela nastaviti sa svojim demokratskim promjenama. Sada, kada
će Hrvatska uskoro imati suverenitet na čitavom svom teritoriju i kada
konačno postoje svi izgledi za dugotrajan mir, ostvaruje se očekivana
mogućnost da se postigu ovi uzvišeni ciljevi koji su postojali otkad
je Hrvatska krenula na put nezavisnosti", nastavio je dr. Šimonović.
Dodao je da je Hrvatska u tom smislu "otvorena aktivnostima mnogih
međunarodnih organizacija".
"Od samog početka agresije dopustili smo nazočnost, na čitavom našem
teritoriju, misije OESS-a dugog trajanja. Dugo očekivano članstvo u
Vijeću Europe koje će se, nadamo se, ostvariti u sljedećih nekoliko
tjedana, konsolidirat će naše međunarodne ciljeve, kao demokratske
države koja želi sve svoje aktivnosti usmjeriti prema najvišim
međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava", rekao je zamjenik
ministra vanjskih poslova.
U tom kontekstu, dr. Šimonović je istaknuo potrebu da Hrvatska,
zajedno s međunarodnom zajednicom, "potraži načine kojima bi se
izvršio pritisak na one strane koje odbijaju suradnju u traženju
nestalih osoba".
On je također istaknuo da je Hrvatska "pokazala suradnju s
međunarodnom zajednicom i njezinim mehanizmima, uključujući i
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše
Jugoslavije u Den Haagu".
"Nasuprot tome, suradnja SRJ u tom smislu konstantno ne postoji",
istaknuo je na kraju svojega govora dr. Šimonović.
(Hina) maš rb
151442 MET apr 96