SARAJEVO, 15. travnja (Hina - Ranko Mavrak) - "Ovo danas nije predizborni miting. Ovo je željeni susret s narodom nakon četiri godine rata. Kada budemo planirali predizborni skup, potražit ćemo najveću poljanu u Bosni i na njoj
okupiti milijun ljudi. To mi možemo jer je narod uz nas." Tim je rječima predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović u nedjelju na nogometnom stadionu u Zenici pred više tisuća pristaša svoje stranke zapravo označio početak izborne utrke iako je taj događaj pokušao opisati kao "narodni skup".
SARAJEVO, 15. travnja (Hina - Ranko Mavrak) - "Ovo danas nije
predizborni miting. Ovo je željeni susret s narodom nakon četiri
godine rata. Kada budemo planirali predizborni skup, potražit ćemo
najveću poljanu u Bosni i na njoj okupiti milijun ljudi. To mi možemo
jer je narod uz nas." Tim je rječima predsjednik Predsjedništva BiH
Alija Izetbegović u nedjelju na nogometnom stadionu u Zenici pred više
tisuća pristaša svoje stranke zapravo označio početak izborne utrke
iako je taj događaj pokušao opisati kao "narodni skup". #L#
Izetbegović je tom prigodom ponovio uglavnom opće poznata stajališta
glede obnove i izgradnje BiH, a premijera Hasana Muratovića koji se
upravo vratio s donatorske konferencije u Bruxellesu doveo je kao
očigledan dokaz da SDA "ispunjava svoja obećanja i nudi perspektivu".
Izetbegović i Muratović već odavno upozoravaju da budućnost mira
ovisi o tome koliko će brzo porušeno biti obnovljeno, a ljudi dobiti
posao od kojega će moći živjeti. Sami su na to ponukani sve glasnijim
nezadovoljstvom ljudi koji su četiri godine proveli u rovovima, a sada
su suočeni sa siromaštvom.
Skup SDA u Zenici uslijedio je dan nakon što je u Sarajevu i službeno
osnovana Silajdžićeva Stranka za Bosnu i Hercegovinu. Puno je znakova
koji upozoravaju da je vrh vladajuće stranke želio što prije i što
učinkovitije zasjeniti povratak u politički život nekadašnjeg
premijera koji uživa simpatije velikog dijela javnosti.
Izetbegović je i osobno izrekao svoje stajalište glede osnutka nove
stranke i njezina programa. "Njezini osnivači kažu da se bore za
bosansku Bosnu. Hoće valjda reći da se mi zauzimamo za muslimansku
Bosnu", rekao je i dodao: "Prije će biti da se bore za vlast u Bosni,
a ne za Bosnu, a to nisu iste stvari. Jer na području koje je bosanska
armija oslobodila, borba za bosansku Bosnu je već dobivena. Tu borbu
treba voditi na dijelu Bosne koji je pod srpskim ili hrvatskim
nadzorom".
Izetbegović je zenički skup iskoristio da bi sve zasluge za održanje
Bosne povezao s ulogom SDA. "Da toga nije bilo, Bosna bi danas bila
ili provincija velike Srbije ili bi bila uništena. Od te je sudbine ne
bi mogao spasiti SDP, a neke minorne stranke još manje", kazao je prvi
čovjek SDA.
Na cijelu oporbu, pa tako i na Silajdžićevu stranku, Izetbegović je
zalijepio etiketu koja se, u različitim oblicima, mogla čuti i prije,
optuživši je da "svoju šansu vidi u prisutnosti strane vojske". On
poručuje da je to pogrešna računica jer "na izborima neće odlučivati
stranci, nego narod".
Niti na subotnjem osnivačkom skupu Silajdžićeve stranke u Sarajevu
nije nedostajalo upozorenja pri čemu je nekadašnji premijer posebice
istaknuo da "i u bošnjačkom narodu jedna politička struja prihvaća
tezu o podjeli zemlje kao konačnom rješenju" te da će Bosna biti
cjelovita i demokratska ili će ponovno biti rata.
Silajdžićeva osnivačka konvencija nije zapravo ponudila nova i
radikalna rješenja problema, već je poznate odgovore samo drukčije
uobličila. Nekadašnji premijer upadljivo je izbjegavao populističke
fraze, a cjelokupni imidž osnivačkog skupa njegove stranke bio je više
zapadnjački. Među oko tisuću i pol ljudi u dvorani Bosanskog kulturnog
centra bilo je nekoliko bivših ministara, sadašnjih kulturnih
djelatnika i ličnosti iz javnog života. Malo je njih, međutim, poznato
izvan granica BiH, a neke ljudi prepoznaju samo u Sarajevu. Silajdžić,
dakle, nije uspio ni iz oporbe niti iz vladajuće stranke pridobiti
izrazito "jaka" imena, ali je zato osigurao suradnju onih koji su
nesporni ratni heroji. U sastavu su Izvršne komisije, najvišeg
stranačkog tijela, Emin Švrakić - predsjednik Udruženja "zelenih
beretki", koje je bilo nositelj organizacije otpora na području
Sarajeva još 1991., te brigadir Zaim Backović, predsjednik Jedinstvene
organizacije boraca. Njih dvojica predvode velik dio pripadnika Armije
BiH koji su iznimno nezadovoljni svojim sadašnjim statusom kao i
rješenjima koja je dosad ponudila država.
Izetbegović na svojoj strani ima cijelu generalsku elitu bosanske
vojske. SDA i Stranka za BiH očito su najavile bitku za "duše i srca"
oko 200 tisuća razvojačenih vojnika koji mogu bitno utjecati na ishod
izbora.
Država je od 15. travnja nekadašnjim vojnicima počela dijeliti štedne
knjižice sa svotama od 19 do 29 tisuća njemačkih maraka na ime plaće
zarađene tijekom četiri godine rata. To su, međutim, novci samo na
papiru i oni će najvjerojatnije biti iskorišteni za otkup stanova.
Ostali i dalje čekaju odgovor na pitanje od čega će živjeti u
godinama slobode.
(Hina) rm mc
151206 MET apr 96