KINA: GOVORITE LI RUSKI

BEIJING, 15. travnja (Hina) - Da u kini u općem zanimanju za učenje stranih jezika ruski nipošto nije zanemaren lako je zaključiti po doista brojnim udžbenicma i priručnicima koje kupcu nudi svaka bolje opskrbljena knjižara. #l# Pritom, uočljivo je da izdavači najčešće računaju na pojedinca zainteresiranog za što brže svladavanje najosnovnijih znanja primjenjivih u poslovnim kontaktima. Takvima se naime nudi najveći izbor priručnika čiji naslovi obećavaju brz uspjeh (sve u sto lekcija i u tisuću najvažnijih rečenica), uz gradivo grupirano po temama i pregledno izneseno u kratkim dijalozima na ruskom i kineskom jeziku. Za malu cijenu, uz predgovor u pravilu posvećen koristi od znanja ruskog jezika u svjetlu silnih mogućnosti poslovnih kontakata s Rusima, ovi udžbenici nude praktična znanja. Ponekad i prilično široka, sudeći po jednom dijalogu naslovljenom "Kod liječnika", u kojem će poslovni čovjek sa znanjem ruskog uskliknuti: "Ah, doktore, mislim da sam dobio neku spolnu bolest". Isplativost ulaganja u proizvodnju šarolikog obilja početničkog štiva skucanog po načelu "sam svoj majstor", nedvojbeno dokazuje da ruski jezik opet privlači sve veći broj ljudi. Sigurno veći nego pedestih godina, u zlatno doba kinesko-ruskog prijateljstva, od kojeg su, podsjetimo, i kad su već Moskva i Beijing na ideološkom polju iskopali ratnu sjekiru optužujući se uzajamno za revizionizam, na svim vratima na aerodromu kineskog glavnog grada ostali natpisi "nasebja" i "otsebja", tek kasnije zamijenjeni engleskim "pulll" i "push". Naime, godine kineskih gospodarskih reformi i otvaranja prema svijetu, uz nestabilne, zadovoljavajuće i obećavajuće odnose s Rusijom kao partnerom, a ne više "velikim bratom", omogućile su i tako brojnu razmjenu ljudi da ruski mnogima zaista postaje svakodnevna potreba. Nije dakle za čuditi se da većina od 250 tisuća kineskih srednjoškolaca koji danas uče ruski kao strani jezik žive u sjeveroistočnim kineskim pokrajinama što graniče s Rusijom. Kao što nije čudno da na predesetak visokih i visokoškolskih ustanova ima oko dvije tisuće mladih upisanih na četverogodišnjik studij ruskog jezika. Ne čudi, naravno, ni odluka državnih obrazovnih vlasti da ubuduće uvedu državne ispite za vladanje ruskim jezikom. Takvi ispiti za engleski, kojima može pristupiti svaki zainteresirani građanin, onima koji ih polože osiguravaju uvjerenje o vladanju jezikom, koje priznaju svi poslodavci, i koje postaje jedan od uvjeta za dobivanje primamljivih zaposlenja za koja je potrebno znanje jezika. Uz živo zanimanje za ruski, uočljivo od početka devedesetih, sigurno je da će kandidata za državne ispite biti. Napokon, da ruski postaje i važan i profitabilan, kazuje podatak da se nakon diplome pedesetak posto studenata ruskog zapošljava u vanjskoj trgovini. Mogućnost dobrog zaposlenja, poticaj na koji se kineski studfent sigurno neće oglušiti, rezultirala je navalom studenata radi koje su pojedine ugledne visokoškolske ustanove otvorile i dvogodišnji studij ruskog jezika. Sve u sklopu orijentacije prema tržištu i zahtijeva mnogih što na pitanje "govorite li ruski" žele potvrdno odgovoriti. (Hina) mer dr 150936 MET apr 96