OTVORENI DANI ANTUNA ŠOLJANA

ROVINJ, 13. travnja (Hina) - Književno-znanstvena manifestacija Dani Antuna Šoljana, koja se ove godine prvi put održava, svečano je danas otvorena u rovinjskome Domu kulture. #L# Nakon pozdravnih riječi ravnateljice Narodnog sveučilišta Fiorele Poznanović, članove Društva hrvatskih književnika i sve nazočne pozdravio je rovinjski gradonačelnik Lido Šošić, kazavši da je velika čast za grad da u njemu počinje jedna nova književna manifestacija - u čast velikom hrvatskom književniku Antunu Šoljanu. U ime Istarske županije nazočne je pozdravio župan Luciano Delbianco, koji je zahvalio Narodnom sveučilištu i Društvu hrvatskih književnika, suosnivateljima te manifestacije, naglasivši da će se na tim danima, koji će postati tradicionalni, budućim generacijama govoriti o velikanu naše pisane riječi, suvremenom klasiku Antunu Šoljanu. Predsjednik Društva hrvatskih književnika Ante Stamaćć kazao je da je Šoljan pisac koji je svojim djelima obilježio zadnjih četvrt stoljeća suvremene hrvatske književnosti. "To je pisac skroman, samozatajan i kao takav bio je poznat građanima Rovinja. U ovom gradu Šoljan je napisao većinu svoje veličanstvene literature", kazao je Stamać, dodavši kako će ovi dani u budućnosti okupljati hrvatske književnike koji će na svoj način progovoriti o Šoljanovu djelu. Nakon svečanog otvorenja održan je i središnji dio manifestacije znanstveni kolokvij o "Djelu Antuna Šoljana u obzoru suvremene hrvatske proze". Prvi sudionik kolokvija i predsjedatelj Ante Stamać naglasio je da se Šoljan ubraja u najveće hrvatske pisce našega stoljeća, pogotovo zato što je u doba dugotrajne komunističke strahovlade osobnom hrabrošću i silnim marom znao očuvati osobnu i opću intelektualnu i moralnu slobodu. Stamać se osvrnuo i na Šoljanove romane, zbirke pripovjedaka, knjige eseja i feljtona, zatim drame, a osobito na njegov prevoditeljski posao. Govorio je i o individualnom i tradicionalnom u Šoljanovu djelu, napomenuvši da je to pisac koji je bio odan vrednotama europskog Zapada, obrazovan tako da mu preko poznatih jezika bude osiguran dotok obavijesti. Zauzimao se za slobodu stvaralštva, istaknuo je Stamać, dodavši kako je pisao vlastitim stilom, koji je izgradio na presjecištu najljepših stranica hrvatske književnosti i vlastitih inovacija koje pripadaju modernoj zapadnoj civilizaciji. Buntovan i promišljen, Šoljan je postao legendarnim zastupnikom duhovnog otpora svemu što zatire duh normalnog ljudskog ophođenja i osobnog prava na izražavanje i život. Govoreći o Šoljanovu romanu "Luka" koji je dijelom napisan i u Rovinju, Stamać je napomenuo da je to naš najbolji roman o kumunizmu, roman koji niječe komunistički svjetonazor, praktične i individualno-psihološke pretpostavke. Budući da je Šoljan svoja najbolja djela napisao u doba "druge moderne" i pogotovo u doba oslobađanja jezika kao strategije slobode, razdoblje između 60-ih i 90-ih godina moglo bi se nazvati Šoljanovim dobom, zaključio je Stamać. Nedjeljko Fabrio je svoje izlaganje posvetio Šoljanovoj angažiranosti u feljtonima, a istaknuo je i njegov književnički angažman u doba Domovinskoga rata. Fabrio je istaknuo da nam je Šoljan ostavio najpotresniju i najljepšu pjesmu spjevanu tijekom Domovinskoga rata - "Vukovarski arzuhal". Prof. dr. Stanislav Marijanović također se osvrnuo na "veliki testament" Antuna Šoljana istaknuvši da je Šoljan svojim djelom pisao i pjevao o zemlji koja je tako lijepa, bogata i voljena. Istaknuo je vrijednost njegovih proznih tekstova. Jozo Laušić govorio je o, po njegovu sudu, najboljem Šoljanovu djelu - romanu "Kratki izlet". Tonko Marojević govorio je o Šoljanovu djelu u kontekstu suvremene hrvatske proze i o eksperimentalnom u njegovu djelu. Marojević je rekao da je Šoljan bio jedan od najsamosvjesnijih hrvatskih autora i inovatora u jeziku, onaj koji je tradiciju doveo u pitanje. Pisao je na relaciji nacionalno - univerzalno. Pravio je sinteze. Prvi je pisac fantastičnih priča u nas, a po radikalnosti eksperimentalnog ostat će nazamjenjiv u suvremenoj hrvatskoj književnosti. O Antunu Šoljanu na znanstvenom kolokviju govorio je i akademik Slobodan Novak. On je također naglasio da bi budući Dani Antuna Šoljana trebali biti sastanci na kojima će se kritičnije progovoriti o neiscrpnoj temi - djelu Antuna Šoljana. Slobodan Novak upozorio je na parodiju, farsu, ironiju i paroksizam, mjesta koja su svojstvena Šoljanovu rukopisu. Nakon znanstvenog kolokvija predsjednik Društva hrvatskih književnika Ante Stamać otkrio je spomen-ploču na kući u kojoj je Šoljan živio i stvarao. Tom je prigodom Stamać kazao da je taj čin velika obveza i čast Društvu hrvatskih književnika. Gradonačelnik Sošić kazao je da će ta ploča podsjećati da je Šoljan ostao u sjećanju grada, u kojemu je napisao mnoge stranice. Skup se nastavlja večeras predstavljanjem romana "Luka". (Hina) ta mc 131535 MET apr 96