FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

KINA:TRŽIŠNO USMJERENJE DONIJELO I PROBLEM OTVORENE NEZAPOSLENOSTI

(od dopisnika Hine Branka Merlina) BEIJING, 12. travnja (Hina) - Prošla su vremena u kojima je Kina, uglavnom za domaću upotrebu, s ponosom isticala kako u njoj nema inflacije i nezaposlenosti, tih kroničnih boljki kapitalističkih privreda i sustava, od kojih najbolje štiti socijalizam i planska privreda kao njegov temeljni kamen.
(od dopisnika Hine Branka Merlina) BEIJING, 12. travnja (Hina) - Prošla su vremena u kojima je Kina, uglavnom za domaću upotrebu, s ponosom isticala kako u njoj nema inflacije i nezaposlenosti, tih kroničnih boljki kapitalističkih privreda i sustava, od kojih najbolje štiti socijalizam i planska privreda kao njegov temeljni kamen. #L# Danas, uz gospodarstvo uspješno okrenuto prelasku na tržišno privređivanje, o nezaposlenosti se službeno govori kao o globalnom problemu na koji nije imuna nijedna zemlja. Razlike su, naravno, samo u postocima te mogućnostima i načinima rješavanja ili bar ublažavanja problema. Kina je s nezaposlenošću sučena kako među gradskim, tako i među seoskim stanovništvom. U kojoj mjeri, pitanje je na koje odgovor nude statističari, svjesni da načini dosadašnjeg praćenja stope nezaposlenosti nisu najtočniji, odnosno da još nema mehanizama kojima bi se, primjerice, dobivali mjesečni podaci o nezaposlenosti. "Kao u Sjedinjenim Američkim Državama", reći će u Uredu za stanovništvo i zapošljavanje Državnog statističkog zavoda, uz najavu da će od zadnjeg kvartala ove godine na reprezentativnom uzorku podatke o nezaposlenosti prikupljati tromjesečno. Za mjesečno, pak, praćenje potrebna je infrastruktura koje nema bez državne financijske pomoći: možda je u tome smisao usporedbe sa SAD, jedne od onih kakve najlakše podbodu državu na željenu akciju, pa makar ona i koštala. Zbog napuštanja planskog načina privređivanja i okretanja tržištu, u tome se ovdje svi slažu, tržište radne snage postalo je složenije nego ikad. Uz golem broj seljaka koji traže posao u gradovima, uz prelijevanje slobodne radne snage iz slabo razvijenih pokrajina u one razvijenije, seobu kvalificirane radne snage za bolje plaćenim poslovima, rastuću mogućnost zapošljavanja stručnjaka a da im država osigurava posao, kao i uz one koji su imali posao pa ga izgubili, tu su i naraštaji koji traže prvo zaposlenje. Uza sve to, tu je i još prijeteća sjenka nemalog broja zaposlenih u velikim deficitarnim državnim poduzećima, koji su zapravo tehnološki višak, ali se ne otpuštaju u cilju očuvanja socijalnog mira. Takva slika stanja već samom svojom dinamičnošću traži aktivnost državne uprave na svim razinama na kakvu ova, s činovništvom i sredstvima kojima raspolaže, nije spremna. Problem je, naime, i u tome što je početak okretanja prema tržišnim mehanizmima na nov način postavio i pitanje mirovinskog i zdravstvenog sustava te sustava socijalne skrbi i brige za nezaposlene. Svi još u povoju, svi u eksperminetalnoj fazi, i te kako važni za očuvanje društvene stabilnosti u zemlji, spomenuti sustavi računaju na participaciju zaposlenih i na izdvajanje iz njihove plaće, jer država nema sredstava kojima bi pokrila sve te potrebe. Zato, uz promicanje raznih oblika osiguranja, nije čudo da onaj tko sada zarađuje rado ulaže u police mirovinskog osiguranja ili one što jamče naknadu za nezaposlene. I sustav osobnog osiguranja uglavnom je u pokusnoj fazi, ograničen i time što beneficije koje nosi često ne prelaze granice pokrajine u kojoj pojedinac živi. Do nalaženja jedinstvenih rješenja, koja vrijede u cijeloj zemlji, još je dug put. Za mnoge nije ništa kraći ni put do zaposlenja. Statistika tvrdi da je lani u gradovima bilo registrirano 5,2 milijuna nezaposlenih, što znači stopu od 2,9 posto. U službenim razvojnim projekcijama, stopa nezaposlenosti do kraja stoljeća ne bi smjela preći 4 posto, a u ovoj godini morala bi ostati ispod 3,2 posto. Da bi se to postiglo, broj seljaka koji lutaju tražeći posao u gradovima ove godine ne bi smio biti veći od oko 30 milijuna; država predlaže da ih se "ohrabri ostati gdje jesu". Osim toga, u gradovima bi trebalo osigurati više od osam milijuna novih radnih mjesta, što još neće pokriti potrebe mladih koji traže prvo zaposlenje i potrebe zapošljavanja tehnološkog viška. Budući da su velika državna poduzeća, u čiju se mogućnost restrukturiranja i vjeruje i ulaže, deficitarna te ne mogu prihvatiti veći broj novih radnika, država očekuje da u problemu zapošljavanja veću ulogu odigraju manja i srednja poduzeća i uslužne djelatnosti. Uz osmišljavanje ekonomskih mjera kojima bi ih se ohrabrilo na veće zapošljavanje (lakši put do bankovnih kredita te smanjenje ili izuzeće od poreza, na primjer), računa se da bi uz pomoć takvih poduzeća dijelom mogao biti olakšan i problem nezaposlenog seljaštva. U svakom slučaju, i u gradu i na selu nešto se mora učiniti, u protivnom, kako kažu službena predviđanja, broj nezaposlenih bi se do kraja stoljeća mogao povećati na 153 milijuna ljudi. (Hina) mer br 121352 MET apr 96

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙