ZAGREB, 12. travnja (Hina) - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić izvijestio je jutros Zastupnički dom Sabora o odrednicama prijedloga zakona o vanjskim poslovima, koji je u
prvom čitanju, te o temeljnim strateškim odrednicama hrvatske vanjske politike.
ZAGREB, 12. travnja (Hina) - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar
vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić izvijestio je
jutros Zastupnički dom Sabora o odrednicama prijedloga zakona o
vanjskim poslovima, koji je u prvom čitanju, te o temeljnim strateškim
odrednicama hrvatske vanjske politike. #L#
U strategiji hrvatske vanjske politike na prvom je mjestu mirna
reintegracija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, kojom
ćemo postići i potpunu teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske,
kazao je ministar Granić, dodajući da brojni elementi upućuju na to da
će se reintegracija provesti mirnim putem ove godine. Razlog tomu nisu
samo sporazum s lokalnim Srbima, rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a,
odlučnost generala Kleina, već i prvi put iskazana odlučnost Beograda
za to, kazao je potpredsjednik Granić, dodajući da bi provedba mirne
reintegracije trebala početi sredinom svibnja, a završiti sredinom
lipnja.
Drugi je strateški cilj jačanje Federacije BiH koja je, po Granićevim
riječima, temelj bošnjačko-hrvatskih odnosa i ukupne stabilnosti u
regiji.
Govoreći o odnosima s Beogradom, hrvatski je ministar vanjskih
poslova istaknuo kako je potpisano sedam različitih, uglavnom
gospodarskih, sporazuma, provedba kojih se može uskoro očekivati. To
je i otvaranje autoceste i željeznice, a najavljeno otvorenje
naftovoda pod kraj prošlog mjeseca, nije se dogodilo jer nemamo
jamstva da je zaustavljeno crpljenje nafte u Đeletovcima. Odnosi s
Beogradom, po ministrovim će riječima, biti određeni sporazumom o
normalizaciji odnosa, koji koči otvoreni zahtjev Beograda za trojnom
zamjenom Prevlake, o čemu Hrvatska odbija svake razgovore, istaknuo je
Granić.
Govoreći o primjerenim odnosima s drugim državama u regiji, ministar
se posebno osvrnuo na odnose sa Slovenijom. Većina je sporazuma
završena ili pred svršetkom, a glede dvaju još dobro poznatih,
otvorenih pitanja - Piranskog zaljeva i štediša Ljubljanske banke -
još nisu iscrpljene sve mogućnosti pregovora, kazao je dr. Granić. Ako
to ne bi uspjelo, postoje i druga civilizirana rješenja, kao što je
međunarodna arbitraža, no držim da još nisu iscrpljene sve mogućnosti
pregovora, ponovio je dr. Granić.
Glede europskih integracija ministar Granić na prvom mjestu ističe
prijam Hrvatske u Vijeće Europe. Svi su izgledi da ćemo u svibnju biti
primljeni u punopravno članstvo, dodao je dr. Granić. Podnijeli smo
molbu za prijam u Partnerstvo za mir NATO-a, u čemu nas podupire SAD,
a ako demilitarizacija bude uspješna, možemo još ove godine očekivati
članstvo u toj organizaciji, kazao je Granić, istaknuvši posebno dobre
odnose Hrvatske sa Sjedinjenim Američkim Državama. Hrvatska želi biti
otvorena i stabilna zemlja, poručio je dr. Granić.
Govoreći o odrednicama zakonskog prijedloga o vanjskim poslovima,
koji je Saboru dostavljen u prvo čitanje, dr. Granić je naveo da će se
zakonom unaprijediti služba vanjskih poslova. Podsjetivši da je
Ministarstvo vanjskih poslova stvoreno od bivšega republičkoga
komiteta za odnose s inozemstvom i da je praktički počelo od nule,
istaknuo je da Republika Hrvatska danas ima 70 predstavništava u
svijetu, od toga 45 veleposlanstava, sedam misija, 17 generalnih
kozulata, dva konzulata te jedan diplomatski ured, kao i 21 počasnog
konzula. U diplomatsko-konzularnoj službi rade 193 diplomata, a
želimo, što će i ovaj zakon poticati, imati što više profesionalnih
diplomata, dakle onih s diplomatskom školom, kazao je, uz ostalo, dr.
Mate Granić.
(Hina) msj gk
121039 MET apr 96