ODNOSI BUGARSKE PREMA RUSIJI I NATO-U

SOFIJA, 11. travnja (Hina) - Ruski predsjednik Boris Jeljcin samo je jednom usputnom primjedbom uspio uznemiriti Bugarsku pokazujući time snagu ruskog utjecaja na zemlju koja je nekada bila najjači saveznik Kremlja u Europi. #L# Jeljcin je, naime, prošli mjesec sugerirao da bi Bugarskoj možda odgovaralo pridružiti se novom sporazumu o integraciji, koji je Rusija potpisala s još tri nekadašnje sovjetske republike s ciljem uspostave ekonomskih veza koje su prethodno bile prekinute raspadom Sovjetskog Saveza. Međutim, u Bugarskoj je samo uspio izazvati masovne prosvjede protiv onoga što su Bugari, prema pisanju Reuterova novinara iz Sofije Garetha Jonesa, doživjeli kao prijetnju njihovoj neovisnosti. Predsjednik Željo Želev, gorljivi zagovornik uspostavljanja čvrstih veza sa Zapadom, optužio je vladajuće socijaliste za održavanje tajnih pregovora s Moskvom u namjeri da Bugarsku ponovno učine bliskom suradnicom Kremlja, kao što je to bilo u stara komunistička vremena. Vlada je sa zakašnjenjem objavila Jeljcinovu ponudu i podnijela službeni prosvjed, no diplomati i politički analitičari tvrde da je taj incident ipak upozorio na činjenicu da Sofija ponovno uspostavlja bliže odnose s Moskvom uz istovremenu relativnu izolaciju od Zapada. Vojni analitičar Paul Beaver iz Londona, izdavač cijenjene publikacije "Jane's Balkan Sentinel", kaže da je Bugarska od svih bivših komunističkih zemalja trenutačno najudaljenija od NATO-a. "Rusija je želi držati pod svojom kontrolom. Čak i bivše sovjetske baltičke republike (Estonija, Letonija i Litva) imaju više šanse ući u NATO od Bugarske.", izjavio je u telefonskom intervjuu za agenciju Reuter. Za razliku od susjedne Rumunjske, na primjer, Bugarska nije uspjela uspostaviti civilnu kontrolu nad vojskom, nije reformirala svoju obrambenu industriju, niti je svoju državnu obranu učinila kompatibilnom NATO-ovoj, pojašnjava Reuterov novinar. Poput većine ostalih bivših komunističkih zemalja, uključujući i Rusiju, i Bugarska je uključena u NATO-ov program "Partnerstvo za mir", osmišljen u svrhu uspostavljanja suradnje među nekadašnjim suparnicima u hladnom ratu. No, Moskva se svom snagom suprotstavlja širenju NATO-a na istočnu Europu jer bi to, navodno, bilo opasno za njezinu sigurnost. Socijalistička vlada Bugarske, u kojoj se između ostalih nalaze i ljudi koji su u bliskim osobnim kontaktima s Moskvom, pokazuje puno veću spremnost da u tom pogledu izrazi razumijevanje Rusiji od bilo koje druge europske države. Premijer Žan Videnov, bivši aktivist komunističke mladeži koji je obrazovanje stekao u Moskvi, često govori o potrebi izgradnje šireg europskog sustava sigurnosti koji ne bi isključivao Rusiju. Ispitivanja javnosti, koja prenosi britanska agencija, pokazuju da Bugari više sumnjaju u pozitivnost članstva u NATO-u od svih bivših komunističkih država, dok se medijski komentatori ne mogu složiti oko toga gdje su granice neutralnosti i čak razmatraju mogućnost uspostavljanja labavog istočnog ortodoksnog saveza koji bi povezivao Moskvu sa Sofijom pa čak i Beogradom i Atenom. Diplomati kažu da najveći cilj bugarske vanjske politike, ulazak u Europsku uniju, ne ovisi o članstvu u NATO-u, ističući da su i neke druge članice EU-a, poput Austrije i Švedske, službeno neutralne. Rezultati ispitivanja javnosti koje je nedavno provela agencija Eurobarometer pokazuju da je samo 52 posto Bugara spremno podržati ulazak u NATO, manje nego bilo koja druga istočnoeuropska zemlja. U Rumunjskoj, na primjer, ta brojka iznosi 95 posto, a u Poljskoj 92. Oko 23 posto ispitanika pak misli kako njihova budućnost leži uz Rusiju, što je znatno više nego u bilo kojoj drugoj zemlji izvan bivšeg Sovjetskog saveza. (Hina) gt fs 111355 MET apr 96