PEKING, 8. travnja (Hina) - Uoči svog prvog službenog posjeta Francuskoj kineski je premijer Li Peng izrazio uvjerenje kako će taj posjet potaknuti daljnji razvitak svekolikih kinesko-francuskih odnosa. Njegov domaćin, francuski
premijer Alain Juppe, predstojeći je posjet pak ocijenio kao početak nove razvojne faze u francusko-kineskoj suradnji. Istodobno, kineski tisak govori i o potrebi da Kina i Francuska svoje bilateralne odnose promotre i u perspektivi dugoročnih strateških interesa koji nadilaze granice ovoga stojeća.
PEKING, 8. travnja (Hina) - Uoči svog prvog službenog posjeta
Francuskoj kineski je premijer Li Peng izrazio uvjerenje kako će taj
posjet potaknuti daljnji razvitak svekolikih kinesko-francuskih
odnosa. Njegov domaćin, francuski premijer Alain Juppe, predstojeći je
posjet pak ocijenio kao početak nove razvojne faze u
francusko-kineskoj suradnji. Istodobno, kineski tisak govori i o
potrebi da Kina i Francuska svoje bilateralne odnose promotre i u
perspektivi dugoročnih strateških interesa koji nadilaze granice ovoga
stojeća. #L#
Ukratko, od pomno pripremanog Li Pengovog boravka u Francuskoj (9-13.
travnja) obje strane očekuju puno, a rezultati posjeta su, kako to
obično jest u međudržavnim odnosima, zapravo unaprijed osigurani.
Gledano s kineskog stajališta, za to postoje svi preduvjeti:
tradicionalno prijateljstvo (Francuska je godine 1964. kao prva
zapadna zemlja uspostavila pune diplomatske odnose s Maovom Kinom),
odsustvo sukoba interesa (nema nikakvih zemljopisno ili povijesno
nasljeđenih otvorenih problema), sličnost koja proizlazi iz
međunarodne uloge (obje su zemlje stalne članice Vijeća sigurnosti
Ujedinjenih naroda).
Usput, obje su zemlje i nuklearne sile, jednako izložene kritikama
međunarodne javnosti zbog izvođenja atomskih pokusa, ali to se u
prigodnim tekstovima uz predstojeći Li Pengov posjet ne spominje. S
druge strane, vežu ih konkretni interesi: primjerice, što Kina ne
propušta naglasiti, da Francuska kao četvrta svjetska gospodarska sila
sada drži skromnih 1.9 posto kineskog tržišta (Japan pak 16, SAD 8, a
Njemačka 5.5. posto). Drugim riječima, od odnosa s Kinom, koji mogu
biti i odskočna daska za veću nazočnost u azijsko-pacifičkom području,
Francuska može i te kako profitirati. Ako se u javnosti i ne iznosi
što Kina ima od toga, jasno je da Peking prvenstveno računa na
francuska ulaganja te transfer tehnologije.
Nudeći dakle što svima nudi, obećanje golemog tržišta, Kina
istodobno podsjeća da su kinesko-francuski odnosi od vremena Mao
Zedonga i generala De Gaullea do danas doživljavali i uspone i padove.
Zahladivši do minimuma odnose s Parizom zbog francuske prodaje vojnih
zrakoplova Taiwanu, razdoblje opet normaliziranih odnosa Peking računa
od 1994. godine, kada je u rujnu predsjednik Jiang (Điang) Zemin
posjetio Francusku. Na određeni način, Li Pengov posjet Parizu trebao
bi označiti okončanje procesa normalizacije odnosa i razdoblja u kojem
je dakle uspostavljen normalan ritam posjeta na najvišoj razini, kao
okvir svih ostalih kontakata, uključivo i vojnih.
Dok u pogledu prodaje oružja Taiwanu Kina i danas ima što prigovoriti
Francuskoj, zbog čega se očekuje da će Li Peng i tijekom sutrašnjeg
posjeta nastojati uvjeriti domaćine u loše posljedice odstupanja od
načela "jedne Kine", kad je riječ o prošlosti Peking jednostavno
ignorira činjenicu da su njegovi odnosi s Francuskom (i ne samo s
njom) zapravo bili zamrznuti nakon slamanja prodemokratskog pokreta
godine 1989.
Međutim, zapadni mediji ne propuštaju nijednu priliku, pa tako i
sutrašnji posjet Li Penga Parizu, da podsjete javnost na obračun
kineskog vodstva sa studentima na Tiananmenu 1989. godine.
Taj imidž koji prati Li Penga, najuže vezan uz pitanje ljudskih prava
u Kini, odrazio se i na pripreme njegovog posjeta Francuskoj. Najave
da će njegov boravak biti praćen demonstracijama niza udruga za
zaštitu ljudskih prava, rezultirao je, tvrdi se, skraćivanjem posjeta
Francuskoj i otkazivanjem putovanja u neke od ranije predviđenih
gradova.
Budući da su francuske vlasti i godine 1994. onemogućivši tada
planirane demonstracije protiv predsjednika Jiang Zemina, navukle
gnjev boraca za ljudska prava, u stanju kada su prosvjede protiv Li
Penga najavile i udruge koje se zalažu za oslobađanje političkih
zatvorenika u Kini, i za uvođenje demokracije, za prava Tibeta, za
nezavisnost Taiwana, protiv nuklearnih pokusa itd, razumljivo je da
službeni Pariz i sada ima što objašnjavati svojim građanima. Ne
prodaju li se to visoka načela slobodnoga društva za veći udio na
kineskom tržištu, pitanje je na koje političari na vlasti diljem
Europe (i dalje) odgovaraju formulama što slabo dopiru do onih koji bi
gostu rado pokazali što misle o njemu i njegovoj politici. A gost ih
ne želi ni čuti ni vidjeti, ostavljajući domaćinu da se pobrine za
najprikladnije rješenje. Imajući na umu što sve Peking može,
vjerojatno i ne vjerujući kako to nije uvijek lako i jednostavno.
U okviru priprema za posjet, kroz Peking je uostalom prošlo više
francuskih izaslanstava koja su se na licu mjesta mogla uvjeriti u
korist daljnjeg razvoja kinesko-francuskih odnosa, i uvertira za
iskorak u novu fazu odnosa prošla je bez ikakvih disonantnih tonova. I
sve je mirno i lijepo; kineska verzija ženskog časopisa "Elle" i dalje
krasi novinske kioske, a već su u prodaji i ulaznice za gostovanje
Francuskog nacionalnog orkestra. Riječima kineskog komentatora, ima li
razloga da dvije stare i kulturne zemlje ne nastave jačati uzajamnu
suradnju?
(Hina) mer sd
081136 MET apr 96