USKRS - BLAGDAN NADE

ZAGREB, 6. travnja (Hina) - Uskrs, koji kršćani slave u čast Kristova uskrsnuća, jedan je od najznačajnijih kršćanskih blagdana. Za mnoge, to je vrijeme nade, a za vjernike, potvrda vjere u novi život. U Hrvatskoj je ove godine blagdan uskrsnuća osobito značajan jer, nakon rata, muke i stradanja, donosi nadu i navještaj mira među ljudima i zaraćenim stranama. #L# U hrvatskoj su tradiciji zabilježena dva naziva toga blagdana - Uskrs i Vazam. Uskrs dolazi od riječi 'krsnuti' što znači oživjeti ili dići se, dok mnogo stariji, sinonimni naziv Vazam (ili arhaični Vuzem) označava doba kada se ponovno uzima mesna hrana nakon posta. Taj je blagdan u nas i u drugih kršćanskih naroda vezan uz mnogobrojne narodne i crkvene običaje. S liturgijom posljednjega korizmenog tjedna koji se zove Veliki tjedan, povezane su stare koralne melodije (lamentacije) te novija veća muzička djela (pasije). Od običaja europskih naroda vezanih uz uskrsno razdoblje (Veliki tjedan) najuobičajenije je bojenje jaja, koje potječe još iz pretkršćanskog doba. U nas su se na Veliki četvrtak i Veliki petak pisanice oslikavale u raznim ornamentalnim motivima koji su se, zabilježeno je, podudarali s ukrajinskim i poljskim. U mnogih naroda i kultura pisanice su simbol oslobađanja skrivenog i rađanja novog života pa je zato uobičajeno njihovo darivanje čime se simbolično daruje nada u novi život, zdravlje, snaga, ljepota, a u prvome redu ljubav i razumijevanje. Na Veliki petak u hrvatskim krajevima običaj zabranjuje obrađivanje zamlje, jer u njoj taj dan već leži tijelo Isusovo. Na Veliku subotu običaj nalaže blagoslov vatre na selu i svjetla u crkvi, u obliku svijeća. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj na taj je dan običaj bio zapaliti uskrsne krijesove ili vuzmenke. Opća je hrvatska narodno-crkvena tradicija na Veliku subotu i blagoslov jela (pisanica, kruha, šunke, luka, uskrsnog peciva). (Hina) mb/bdj mc 061114 MET apr 96