ZAGREB, 3. travnja (Hina) - Guverner Narodne banke Hrvatske dr. Marko Škreb na današnjoj je konferenciji za novinstvo izjavio da devalvacije kune neće biti. U odgovoru je na novinarski upit, dr. Škreb tu tvrdnju obrazložio kako
Hrvatska ima sustav plivajućeg tečaja, u kojem je tehnički devalvacija kao akt državne vlasti nemoguća, da poslovne banke imaju slobodu formiranja tečaja, da devizne rezerve NBH rastu te da se očekuje daljnji devizni priljev. "U uvjetima viška ponude deviza ne vidim ni ekonomskog opravdanja takve mjere", kazao je dr. Škreb.
ZAGREB, 3. travnja (Hina) - Guverner Narodne banke Hrvatske dr. Marko
Škreb na današnjoj je konferenciji za novinstvo izjavio da devalvacije
kune neće biti. U odgovoru je na novinarski upit, dr. Škreb tu tvrdnju
obrazložio kako Hrvatska ima sustav plivajućeg tečaja, u kojem je
tehnički devalvacija kao akt državne vlasti nemoguća, da poslovne
banke imaju slobodu formiranja tečaja, da devizne rezerve NBH rastu te
da se očekuje daljnji devizni priljev. "U uvjetima viška ponude deviza
ne vidim ni ekonomskog opravdanja takve mjere", kazao je dr. Škreb.
#L#
Smjena na čelu NBH ne znači promjenu politike središnje monetarne
institucije, istaknuo je na današnoj prvoj konferenciji za novinstvo u
funkciji guvernera NBH dr. Marko Škreb. Kao temeljne zadaće NBH, on je
istaknuo očuvanje stabilnosti makroekonomskog okvira, odnosno nastavak
politike stabilnih cijena, ubrzanje procesa ozdravljenja banaka,
produbljivanje i širenje financijskog tržišta te jačanje financijske
discipline. Nakon uspješne provedbe stabilizacijskog programa i
provedenih reformi u situaciji smo da razmišljamo srednjeročno i
dugoročno, naglasio je dr. Škreb.
Hrvatsku očekuje snažniji kapitalni priljev (primjerice od prodaje
dionica Plive na svjetskom tržištu, velikih očekivanja od turizma te
inozemnih zajmova), za što se NBH pripremila i, kako je rekao dr.
Škreb, spremna je i intervenirat će na deviznom tržištu. Guverner NBH
pri tom ističe da neće biti automatskog otkupa od mjenjača, jer su
mjenjački poslovi u domeni poslovnih banaka. NBH, po riječima dr.
Škreba, dnevno prati sve relevantne parametre i shodno promjeni tih
parametra će i intervenirati.
Osvrćući se na novinske napise o, kako je rekao, "potrebi omekšavanja
monetarne politike i navodnoj precijenjenosti kune", dr. Škreb je
opovrgnuo tvrdnje iz tiska da i NBH potvrđuje kako je kuna 30 posto
precijenjena. "Ne govorimo i ne priznajemo u tekstu (iz Biltena NBH)
da je tečaj precijenjen. To nije naša tvrdnja", kazao je dr. Škreb,
napominjući da nije riječ o novom podatku, jer se podaci o realnom
efektivnom tečaju kune javno objavljuju već dvije godine.
Guverner NBH iznio je i podatak da je u Hrvatskoj krajem ožujka
novčana masa iznosila 8,4 milijarde kuna, a da je gotovog novca u
optjecaju bilo 3,2 milijarde kuna. U usporedbi s krajem 1994.,
kada je novčana masa bila 6,6 milijardi kuna, a gotov novac 2,6
milijardi, to su, ocijenio je dr. Škreb, znatna povećanja.
Na upit o iznosu deviznih rezervi, dr. Škreb je kazao da su one u NBH
prošle godine porasle za 500 milijuna američkih dolara i da sada
iznose oko 1,9 milijardi dolara, a znatan je rast zabilježen kod
poslovnih banaka kod kojih su te rezerve dosegle 1,7 milijardi dolara.
U NBH smo svjesni da je stopa izdvajanja u obveznu rezervu visoka i
da otežava poslovanje banaka, kazao je u odgovoru na novinarski upit
dr. Škreb. Pojasnio je da, međutim, u uvjetima našeg financijskog
tržišta, nedostatka vrijednosnih papira i stalnog kapitalnog priljeva,
nije bilo izbora i primjenjena je ta nepopularna mjera. "Naš je
strateški cilj smanjivanje te stope, ali trenutno mogućnosti za
spuštanje nema", kazao je dr. Škreb
Komentirajući podatke da je u prva dva mjeseca izvoz iz Hrvatske
iznosio 681 milijun dolara, a uvoz više od milijarde dolara, te da je
po preliminarnim podacima za siječanj zabilježen deficit platne
bilance od 123 milijuna dolara, dr. Škreb je kazao da ta kretanja nisu
zabrinjavajuća. "Potrebe hrvatskog gospodarstva traže deficit na
tekućem računu platne bilance kako bi se ostvarila veća razina
potrošnje i investicija", drži guverner NBH.
Savjet je NBH na današnjoj sjednici, izvijestio je guverner, donio
odluku o produženju roka upisa obveznih blagajničkih zapisa shodno
prispjeću, te dao odobrenje za rad još jednoj banci u pretežitom
vlasništvu stranog kapitala (Cassa Di Risparmio Trieste). Savjet je
oduzeo odobrenje za rad Histria banci, jer, kako je pojašnjeno, nije
ispunila propisane uvjete o dokapitalizaciji.
(Hina) bn/db mc
031711 MET apr 96