LONDON, 28. ožujka (Hina) - Prije samog završetka radova na dva velika projekta za izgradnju cjevovoda kojima će se prije kraja stoljeća u kontinentalnu Europu dopremati ogromne količine prirodnih plinova, u svim europskim zemljama
niču nove električne centrale na plinski pogon.
LONDON, 28. ožujka (Hina) - Prije samog završetka radova na dva velika
projekta za izgradnju cjevovoda kojima će se prije kraja stoljeća u
kontinentalnu Europu dopremati ogromne količine prirodnih plinova, u
svim europskim zemljama niču nove električne centrale na plinski
pogon. #L#
No, iako će se izgraditi još mnogo takvih centrala, prema Reuterovu
dopisniku iz Londona Nicholasu Shaxsonu, analitičari vjeruju da ni
jedna zemlja neće doći ni blizu onome što je Britanija učinila s
izgradnjom ogromnog broja generatora na plinski pogon devedesetih
godina.
James Ball, rukovodeći partner kompanije "Gas Strategies", tvrdi da
većina Europljana nema namjeru tako spremno i u tolikoj mjeri
prihvatiti plin, pa da će nagli skok s apsolutnog nekorištenja do
potpunog oslanjanja na plin koji se dogodio u Britaniji ostati
jedinstven takav slučaj u svijetu.
Cjevovodi koji će prolaziti kroz Bjelorusiju i Poljsku omogućit će
zapadnoj Europi da postupno napreduje u eksploataciji golemih ruskih
plinskih polja, a procjenjuje se da bi godišnji kapacitet tih
cjevovoda do 2010. godine mogao iznositi oko 65 milijardi kubičnih
metara.
Plin, koji sad dolazi sa Sjevernog mora i preplavljuje plinsko
tržište u Britaniji, moći će se dodatnim cjevovodom, koji bi do godine
1998. trebao imati kapacitet od 20 milijardi kubičnih metara plina na
godinu, transportirati u Europu.
Planiraju su i drugi projekti kojima bi se povećala količina plina
što se doprema u Europu.
Potkraj godine trebala bi početi izgradnja cjevovoda Maghreb, koji će
povezivati alžirska plinska polja sa Španjolskom i Portugalom,
prenoseći oko 10 milijardi kubičnih metara plina na godinu.
Cjevovod koji preko Tunisa povezuje Alžir s Italijom prošle je godine
udvostručio svoj godišnji kapacitet na 24 milijarde kubičnih metara.
"Europa će sad imati dva velika izvora plina, jedan u Britaniji,
drugi u Rusiji. To se može i ne mora odraziti na cijenama. Hoće li se
to dogoditi ili ne, ovisi o načinu rukovanja plinom, te o dugoročnom
planiranju pristizanja novih zaliha. S druge strane, javlja se i
opasnost od prekida dopreme plina iz nekih političkih razloga. I Alžir
i Rusija bi mogli izazvati takve političke probleme iako to dosad nisu
ni pokušali učiniti. Norveška je više puta dovela svoje kupce u
nezavidan položaj prekidajući dovoz plina nego što je to učinila
Rusija", kaže Bull.
Međunarodna energetska agencija (International Energy Agency, IEA)
predviđa 25-postotno povećanje potrošnje plina u zemljama OECD u
Europi do godine 2000. u odnosu prema 1995. godini.
(Hina) gt fs
281346 MET mar 96