LONDON, 27. ožujka (Hina) - Čini se da će Rusija ipak, iako nerado, pristati na proširenje NATO-a na istočnu Europu s nadom da će, kad već do toga mora doći, barem uspjeti isposlovati što bolju pogodbu sa Zapadom.
LONDON, 27. ožujka (Hina) - Čini se da će Rusija ipak, iako nerado,
pristati na proširenje NATO-a na istočnu Europu s nadom da će, kad već
do toga mora doći, barem uspjeti isposlovati što bolju pogodbu sa
Zapadom. #L#
Moskva uglavnom ostaje pri tvrdoglavom odbijanju formiranja saveza
između bivših komunističkih država, koje su nekada pripadale
Varšavskom sporazumu, i NATO-a, savezom u koji je za sada uključeno 16
zemalja svijeta.
No, neki komentari ruskog predsjednika Borisa Jeljcina, zajedno s još
nekim javnim i privatnim komentarima drugih ruskih čelnika, upućuju na
moguće izmjene u ruskom pristupu, smatra diplomatski urednik Reutera
Nicholas Doughty.
Rusija, naime, od kada je NATO prije dvije godine obećao otvoriti
svoja vrata novim članicama, tvrdi da bi uključivanje zemalja poput,
recimo, Češke Republike ili Poljske, dovelo do potpune izolacije
Rusije i utjecalo na vraćanje hladnoratovske konfrontacije u Europu.
Međutim, u diplomatskim se krugovima već sama činjenica da su i
Jeljcin i njegov ministar vanjskih poslova Jevgenij Primakov počeli
uopće javno spominjati proširenje NATO-a, smatra dovoljno važnim
čimbenikom koji ukazuje na to da Rusija uviđa kako zapravo ne može
ništa učiniti da to spriječi. Moskvi će na kraju preostati samo to da
pokuša isposlovati uvjete proširenja koji bi joj barem približno mogli
odgovarati, ocjenjuje Reuter.
Primakov je početkom ovog mjeseca primijetio da postoji mogućnost
kompromisnog rješenja ako NATO pristane na to da svoju vojnu
strukturu ne proširuje do same ruske granice, ili ako zemlje istočne
Europe umjesto članstva u savezu zatraže jamstvo sigurnosti.
Jeljcin je u ponedjeljak, tijekom svojeg posjeta Norveškoj, iznio
ideju takozvanog "političkog članstva" u NATO-u, predloživši da se
nove članice pridruže političkom krilu NATO-a, istodobno ostajući
podalje od njegove vojne strukture, kao što to Francuska čini već 30
godina.
Budući da su i Primakov i ostali ruski čelnici počeli javno govoriti
o članstvu u NATO-u, pretpostaviti je da je njihova politika u tom
smislu sve fleksibilnija i da sada već gledaju gdje će u cijeloj priči
biti mjesto Rusije.
Čak je i ministar obrane Pavel Gračev u razgovorima sa zapadnjačkim
dužnosnicima počeo zauzimati nešto blaže stavove.
NATO smatra da Rusija nema pravo određivati uvjete za prijem novih
država članica. To će odrediti 16 zemalja članica, a čini se da
Poljska, Češka Republika i Mađarska za sada imaju najveće izglede za
skorašnji ulazak u savez.
Postoji mogućnost da će do tada Jeljcin izgubiti na predsjedničkim
izborima koji će se održati u lipnju. Moglo bi se, isto tako, dogoditi
da umjesto njega pobijedi komunistički vođa Genadij Zjuganov ili čak
neki još tvrđi nacionalist.
Diplomati, doduše, čvrsto vjeruju da će bilo koji novi ruski
predsjednik morati prihvatiti, ako nikakvo drukčije, onda barem
ograničeno proširenje NATO-a, budući da si Zapad, kako je prošlog
tjedna u Moskvi izjavio američki državni tajnik Warren Christopher,
ne može dopustiti neispunjavanje danog obećanja.
(Hina) gt fs
271430 MET mar 96