ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Protiv poduzeća i drugih pravnih osoba čija su sjedišta na područjima Republike Hrvatske oslobođenim akcijama "Bljesak" i "Oluja", neće se provoditi prinudna naplata obveza ili uknjižba tereta na imovinu,
niti se mogu blokirati njihovi žiro-računi za potraživanja nastala do okupacije područja na kojem se nalazi njihovo sjedište. Potraživanja se priznaju vjerovnicima sa sjedištem u Hrvatskoj, koja su nastala do 17. kolovoza 1990., a vjerovnici su dužni ta potraživanja prijaviti Hrvatskom fondu za privatizaciju. Vjerovnici mogu umjesto naplate, potraživanja pretvoriti u svoj ulog u pravnoj osobi ili ih otpisati, istaknuo je ministar privatizacije i upravljanja imovinom Ivan Penić na današnjoj konferenciji za novinare, predstavljajući Uredbu o potraživanjima prema poduzećima i drugim pravnim osobama sa područja Republike Hrvatske oslobođenim akcijama "Bljesak" i "Oluja", koju je jučer prihvatila hrvatska Vlada.
ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Protiv poduzeća i drugih pravnih osoba
čija su sjedišta na područjima Republike Hrvatske oslobođenim akcijama
"Bljesak" i "Oluja", neće se provoditi prinudna naplata obveza ili
uknjižba tereta na imovinu, niti se mogu blokirati njihovi žiro-računi
za potraživanja nastala do okupacije područja na kojem se nalazi
njihovo sjedište. Potraživanja se priznaju vjerovnicima sa sjedištem u
Hrvatskoj, koja su nastala do 17. kolovoza 1990., a vjerovnici su
dužni ta potraživanja prijaviti Hrvatskom fondu za privatizaciju.
Vjerovnici mogu umjesto naplate, potraživanja pretvoriti u svoj ulog u
pravnoj osobi ili ih otpisati, istaknuo je ministar privatizacije i
upravljanja imovinom Ivan Penić na današnjoj konferenciji za novinare,
predstavljajući Uredbu o potraživanjima prema poduzećima i drugim
pravnim osobama sa područja Republike Hrvatske oslobođenim akcijama
"Bljesak" i "Oluja", koju je jučer prihvatila hrvatska Vlada. #L#
O Uredbi te ulaganjima dijaspore u hrvatsko gospodarstvo na
konferenciji su govorili i ministar u Vladi zadužen za useljeništvo
Marijan Petrović, savjetnik ministra Ante Babić te predsjednik i
potpredsjednica Hrvatskog fonda za privatizaciju Milan Kovač i Marija
Turudić.
Ministar Penić je istaknuo da se potraživanja ne
revaloriziraju niti se na njih obračunavaju kamate, izuzev za
razdoblje od 2. svibnja 1995. odnosno 5. kolovoza 1995. otkad će se
priznati potraživanja uvećana za eskontnu stopu NBH. Vlada će
istodobno uputiti i istovjetan zakonski prijedlog u saborsku
proceduru, u kojem će biti uključeno i područje Hrvatskog podunavlja,
kazao je Penić dodavši da su na području oslobođenom "Bljeskom" i
"Olujom" 142 poduzeća, a na području istočne Slavonije, Baranje i
zapadnog Srijema 30-ak. Vjerovnici se moraju javiti HFP-u u roku od 30
dana od dana objave Uredbe u "Narodnim novinama" i priložiti potvrdu
ovlaštenog revizora da je potraživanje nastalo i da se vodi u
poslovnim knjigama.
Nema povratka ljudi na oslobođena područja bez obnove
gospodarstva, a Uredba sprječava da neko od tih poduzeća ide u stečaj,
naglasio je Penić, napominjući da je teško sada izreći procjenu
vrijednosti društvenog kapitala i ratnih šteta. Bitnija je
dokapitalizacija jer treba pronaći investitore koji su spemni ulagati
u ta poduzeća, kazao je Penić. Što se pak tiče iznosa potraživanja ona
mogu biti daleko veća od sadašnje aktive, pa se, rečeno je, može
dogoditi da mali dioničari i prognanici - povratnici neće moći
participirati s dionicama u tim poduzećima. Kako bi se omogućila
upravo pretvorba i kuponska privatizacija, rješenja o pretvorbi, nakon
dobivenih zahtjeva vjerovnika, moraju biti gotova do kraja lipnja.
Predsjednik HFP-a Milan Kovač je dometnuo da je nedavno održan
sastanak na kojem se razgovaralo o poduzećima na području Hrvatskog
podunavlja te da je s današnjim danom završen upis tih poduzeća u
registar osječkog trgovačkog suda, kao poduzeća u stopostotnom
vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju. Taj će popis biti
dostavljen generalu J. Kleinu.
Ministar Penić se osvrnuo, kako je rekao, na "niz laži, uvreda
i nestina" koje je iznijela Bojana Dobrović u zadnjem broju "Globusa",
a ministar Penić, Milan Kovač i Marija Turudić detaljnije su govorili
o kupnji dionica Bojane Dobrović u Hotelu Split. Istaknuto je da je
ona kupila 22 posto dionica hotela, vrijednih 6,3 milijuna maraka te
da je sve obavljeno po zakonu, što su potvrdile presude Visokog
trgovačkog suda u Zagrebu. Kad gđa Dobrović nije na vrijeme plaćala
obroke, HFP je naplaćivao garancije koju je temeljem zaloga dionica
dala Croatia banka. Ta je banka poslala i dopis kojim traži da se za
to nju sada upiše u dio vlasništva hotela Split. Ministar Penić je
najavio da je takvo pisanje "prevršilo svaku mjeru" te da će zaštitu
tražiti sudskim putem".
Hrvatska je dijaspora, po podacima HFP-a, dosad uložila oko
150 milijuna maraka, a to je tek dio ukupnog iznosa jer su mnoga
ulaganja bila izvan Fonda - preko mirovinskih fondova, banaka, zajedno
s obitelji, kupnjom od malih dioničara ili direktnim ulaganjima. Po
riječima ministra Petrovića, domaći ulagači te povratnici trebaju
imati isti tretman, a onaj tko ima više gotovine i tko daje veće
garancije treba imati prednost. Stajalište Bojane Dobrović, naglašeno
je, ne predstavlja mišljenje dijaspore.
(Hina) db mć
221647 MET mar 96