ZAGREB, 21. ožujka (Hina) - Hrvatska je Vlada s današnje sjednice uputila u saborsku proceduru tri zakonska prijedloga iz oblasti radnog zakonodavstva. Njima se predlaže donijeti rješenja kojima će se, kazao je premijer Zlatko Mateša,
spriječiti fiktivna nezaposlenost i 'siva' ekonomija, koje utječu na smanjenje konkurentnosti i onih, dobrih podmiritelja obveza prema državi. Mjere iz predloženih zakona o zapošljavanju, o zaštiti na radu te o inspekciji rada vrlo su oštre, a otvorena je i mogućnost zabrane rada onima koji zapošljavaju radnike na crno, napomenuo je Mateša.
ZAGREB, 21. ožujka (Hina) - Hrvatska je Vlada s današnje sjednice
uputila u saborsku proceduru tri zakonska prijedloga iz oblasti radnog
zakonodavstva. Njima se predlaže donijeti rješenja kojima će se, kazao
je premijer Zlatko Mateša, spriječiti fiktivna nezaposlenost i 'siva'
ekonomija, koje utječu na smanjenje konkurentnosti i onih, dobrih
podmiritelja obveza prema državi. Mjere iz predloženih zakona o
zapošljavanju, o zaštiti na radu te o inspekciji rada vrlo su oštre, a
otvorena je i mogućnost zabrane rada onima koji zapošljavaju radnike
na crno, napomenuo je Mateša. #L#
Odredbama predloženog zakona o zapošljavanju propisuje se da sve
poslove u svezi zapošljavanja obavlja Zavod za zapošljavanje, a uz
suglasnost nadležnog ministarstva, a ta se mogućnost po prvi puta daje
i drugim pravnim i fizičkim osobama. Obrazlažući zakonski prijedlog
ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara ističe da je njegova svrha
pridonijeti funkcioniranju tržišta rada. Novim zakonom predlaže se
smanjivanje stope doprinosa za zapošljavanje sa 1,9 na 1,7 posto, a
teret plaćanja po pola će snositi poslodavac i posloprimac.
Jedna od novina koja se predlaže je gubitak prava na novčanu naknadu
u slučaju kada nezaposleni odbije prvo ponuđeno zaposlenje Zavoda za
zapošljavanje, a koje odgovara njegovoj kvalifikaciji, kazao je Škara.
Ministar zdravstva Andrija Hebrang podsjeća da prema Ustavu svi imaju
pravo na zdravstvenu zaštitu, te da se prava na nju mogu samo suziti,
a ne i izgubiti. Predstojnik Ureda za zakonodavstvo Marijan Prus dodaje
da u predloženoj odredbi zbog jasnoće treba samo stajati da se pravo
na zdravstvenu zaštitu gubi u onom dijelu koji ide na teret Fonda
zdravstva.
Obrazlažući prijedlog zakona o zaštiti na radu ministar Škara kao
glavni cilj navodi uvođenje standarda primjerenih humanoj poziciji
zaposlenih i onemogućavanje nastavka trenda radnih ozlijeda, odnosno
invalidskih mirovina. Zakonom se predlaže kazniti sa 5.000 do 20.000
kuna poslodavca koji ne osigura prostore za pušenje, odnosno mogućnost
odvajanja pušača i nepušača, a Ministarstvo zdravstva za to je
predlagalo kaznu od čak 80.000 do 100.000 kuna. Posebna je pozornost u
zakonu posvećena zaštiti mladeži, žena, invalida i starijih
zaposlenika.
Prijedlogom zakona o inspekciji rada utvrđene su strože mjere i više
novčane kazne poslodavcima za zapošljavanje na crno i to u rasponu od
50.000 do 150.000 kuna, a kazne za druge prekršaje sežu i do 250.000
kuna. Zakonom bi se, između ostaloga, uredili i poslovi inspekcije
rada i posebni uvjeti za postavljanje u zvanje inspektora. Inspekcija
rada osiguravala bi primjenu propisa, a kako se čulo na sjednici
Vlade, po novom bi zakonu na svakih 4.000 zaposlenih došao jedan
inspektor rada, što bi, po riječima ministra Škare, značilo otvaranje
300 novih radnih mjesta.
Zamjenik ministra financija Mijo Jukić ističe kako će ta odredba
opteretiti državni proračun, na što potpredsjednica Ljerka Mintas
Hodak ističe kako je to točno, ali da se bez uvođenja kontrole ne može
očekivati učinkovitost provedbe zakona. Premijer Mateša s tim u svezi
kaže kako Hrvatsku više košta izbjegavanje plaćanja obveza poslodavaca
za zaposlene, nego upošljavanje inspektora. Stoga je preporučio
ministru Škari da to učini što prije, a da novouposleni inspektori
budu isključivo demobilizirani hrvatski vojnici.
Potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i obnove dr. Jure
Radić izvijestio je o radu Komisije za provedbu natječaja za izgradnju
auto-cesta u Republici Hrvatskoj. Podsjetio je da je Hrvatska u 1994.
godini raspisala javne natječaje za dodjelu koncesija za izgradnju
deset cestovnih pravaca, a na natječaj se prijavilo sedam ponuđača
čije ponude nisu bile prihvatljive za Hrvatsku. No, unatoč tome,
pregovori su nastavljeni, ali nakon Bljeska i Oluje u bitno boljim
okolnostima, kazao je ministar Radić i najavio nastavak pregovora s
tvrtkom 'Bouyges' za dionicu Rupe-Rijeka i Rijeka-Karlovac te
potpisivanje pisma namjere s talijanskom tvrtkom 'Astaldi' za dionicu
Zagreb-Goričan.
Zbog izuzetne važnosti Jadranske auto-ceste Radić predlaže da
hrvatska Vlada 27. ožujka raspiše javni natječaj za početak gradnje
dijela te auto-ceste od Maslenice do Splita. U raspravi o tom izvješću
ministar gospodarstva Davor Štern ističe kako su domaći građevinari
'pali na ispitu' jer, dodaje, unatoč financijski povljnijim ponudama
ne udovoljavaju zahtjevima kvalitete. Upitao je zašto 200 metara
potpornog mosta za cestu košta 28 milijuna njemačkih maraka, dok 200
metara tunela košta 10 milijuna maraka. Ministar pomorstva, prometa i
veza Željko Lužavec ističe kako se država mora organizirati kao
investitor s utvrđenim prioritetima gradnje cesta, a to je uz rok od
tri godine - pravac Rijeka-Zagreb-Goričan ili Macelj.
Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila i Prijedlog zakona o
vanjskim poslovima, Prijedlog zakona o zaštiti osoba i imovine te
Prijedlog zakona o upravljanju stambenim zgradama. Uredbom je i
nadalje osigurala 100 kuna mjesečno za dodatak uz mirovine.
(Hina) msj/sšh ds
211427 MET mar 96