SVIJET U ŠEST SATI

ZAGREB, 17. ožujka (Hina) ŽENEVA - Rusija neće sudjelovati na sastanku Kontaktne skupine o bivšoj Jugoslaviji koji je sazvao američki državni tajnik Warren Christopher uz nazočnost predsjednika Hrvatske, BiH i Srbije, priopćila je ruska misija u Ženevi. #L# "Rusija ne kani sudjelovati u radu Kontaktne skupine" u Ženevi, izjavio je glasnogovornik misije Boris Kabirov. On je dodao kako, po ocjeni Moskve, takav sastanak u Ženevi nije potreban, imajući na umu da je za 23. ožujka dogovoren ministarski sastanak Skupine u Moskvi. Kabirov je rekao da je Moskva obaviještena o ženevskom sastanku "samo dva ili tri dana" unaprijed, a nema nikakva razloga za održavanje tako hitnog sastanka. BRUXELLES - Američki državni tajnik Warren Christopher u subotu je pozvao Rusiju da dođe u Ženevu na sastanak o BiH koji je sazvao SAD, izjavio je glasnogovornik State Departmenta Nicholas Burns. #L# Burns je rekao novinarima da je Christopher to zatražio u telefonskom razgovoru s ruskim ministrom vanjskih poslova Jevgenijem Primakovim koji mu je odgovorio da će mu se javiti. "Mislim da je važno da se sastanaci nastave... Ako Rusi misle da oni ne mogu tamo doći, to je njihov izbor. Sastanak će se održati", rekao je Burns. Burns je stao u obranu američke odluke o održavanju sastanka prije planiranoga moskovskog sastanka. "Potrebna nam je ova stalna primjena diplomatskog dijaloga" kako bismo osigurali provedbu mirovnog sporazuma u BiH, rekao je on i dodao: "Jedan od najvećih diplomatskih prioriteta koje imamo u 1996. je učiniti da daytonski sporazumi funkcioniraju". SARAJEVO - Tri vojnika NATO-a ranjena su u odvojenim incidentima u BiH koji su se dogodili u manje od 24 sata, objavio je u subotu NATO. #L# Jedan je nizozemski vojnik u petak ranjen u nogu, vjerojatno zbog slučajnog ispaljivanja oružja. Njegovo je stanje stabilno. Kamion francuskih pripadnika Provedbenih snaga (IFOR) nagazio je na protupješačku minu na području južno od Konjica i tom je prilikom jedan francuski vojnik zadobio ozljede nogu. Ranjenik je prebačen u francuski kirurški centar na mostarskoj zračnoj luci. Njegovo je stanje također stabilno. Još je jedan francuski vojnik ranjen u desno stopalo od protupješačke mine u subotu ujutro, 20 kilometara zapadno od Sarajeva, te je tijekom dana prebačen u Francusku na liječenje. DORTMUND - Nakon odluke njemačkih vlasti da zabrani demonstracije Kurda u Dortmundu, te okupljanja i sukoba s policijom koji su see zatim dogodili, stotine je Kurda uhićeno, a 22 policajca su ranjena. #L# U subotu navečer više je od 1900 demonstranata privedeno i skoro 500 ih je stavljeno pod nadzor u njemačkoj saveznj državi Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Suočene s masovnim dolaskom Kurda u Dortmund, unatoč tome što je policija blokirala ceste u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, njemačke su vlasti ipak u subotu navečer odobrile demonstracije. Upravni je sud u petak zabranio te demonstracije, čiji je cilj bio, prema organizatorima, zatražiti mirno rješenje kurdskog pitanja u Turskoj. Sud je svoju odluku obrazložio opasnošću od izbijanja sukoba te mogućnošću da Kurdistanska radnička partija (PKK) iskoristi to okupljanje za svoju promidžbu. PKK je u Njemačkoj zabranjen i smatra ga se terorističkom organizacijom. MOSKVA - Ruski zrakoplovi i topništvo u subotu su otvarali vatru po selima u zapadnoj Čečeniji pokušavajući slomiti otpor pobunjenika u tom području odakle su pobjegle tisuće stanovnika. #L# Ruski vojni zapovjednik u Čečeniji general Vjačeslav Tihomirov je izjavio za Interfax da su vojnici okružili planinsko selo Bamut, oko 45 kilometara jugozapadno od Groznog. "Zračne snage, topništvo i oklopna vozila bombardiraju utvrđene položaje pobunjenika u Bamutu i okolici", rekao je. On je dodao da pobunjenici ne mogu dobiti pojačanje, "pogotovo iz sela Samaški", jer su odsječeni. Tisuće je ljudi pobjeglo iz Samaškia od petka zbog bombardiranja obližnjih područja. CHISINAU - Moldavski parlament, koji traže rješenje za okončnje krize u oružanim snagama, pozvao je u subotu predsjednika Mirceaa Snegura da povuče odluku o smjenjivanju ministra obrane dok Ustavni sud ne razmotri to pitanje. #L# Nakon šest sati rasprave na sjednici parlamenta, predsjednik parlamenta Petru Lucinschi je rekao novinarima da je usvojena odluka u kojoj se preporučuje da Ustavni sud hitno razmotri to pitanje. On je dodao da bi sud trebao donijeti odluku u roku od tri dana, ali neki zastupnici smatraju da bi to već moglo biti u nedjelju. Sjednica parlamenta je sazvana nakon što je u petak Snegur smjenio ministra obrane Pavela Creangaa, optužujući ga za korupciju, i imenovao general Tudora Dabija kao vršitelja dužnosti ministra. Creanga je odbio odstupiti s položaja izjavljujući da se predsjednikova naredba protivi Ustavu i vojska ga je u tome podržala. TEHERAN - Iran je u subotu navečer izrazio žaljenje zbog tjeralice koju su njemačke vlasti izdale za iranskim ministrom za obavještajne službe Alijem Falahianom, optuženim za ubojstvo i pokušaj ubojstva. #L# "Njemačko pravosuđe nema nikakvih dokaza" protiv iranskog ministra, izjavio je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Mahmud Mohamadi čiju izjavu prenosi iranska službena novinska agencija IRNA. Mohamadi je optužio "neprijateljske skupine koje žele naškoditi odnosima Irana i Njemačke" da su odgovorne za uvlačenje Teherana u ovu aferu. To je prva službena iranska reakcija na taj slučaj. U petak je iranski veleposlanik u Bonnu Sajed Husein Musavian u jednom interviewu izjavio da su optužbe "posve neutemeljene". Njemačko savezno tužiteljstvo u petak je objavilo da je zbog ubojstva i pokušaja ubojstva izdalo tjeralicu za iranskim ministrom obavještajnih službi. To je odluka bez presedana jedne zapadne zemlje protiv Irana. Njemačko tužiteljstvo je optužilo Falahiana da je 1992. godine organizirao ubojstvo četiriju iranskih Kurda u berlinskom restoranu "Mykonos". GAZA - Palestinski čelnik Jaser Arafat u subotu je optužio Iran da je organizirao val bombaških napada u Izraelu i napao židovsku državu zbog toga što je zatvorila Zapadnu obalu i Gazu. #L# U međuvremenu, Arafatove su snage nastavile hvatati islamske ekstremiste i uhitile su oko 35 aktivista Džihada, uključujući dvojicu čelnika. Osvrnuvši se na masovna uhićenja, Arafat je pred skupinom palestinskih radnika, koji su se okupili u znak prosvjeda zbog izraelske odluke da im ograniči slobodu kretanja, rekao: "Poduzeli smo neke oštre mjere, ali u isto se vrijeme borimo za egzistenciju. Pitanje je biti ili ne biti. Ali nas će biti i bit će palestinske države, a njezin će glavni grad biti Jeruzalem." "Imam pravo pitati: 'Tko je naredio posljednje divljačke napade?' Iran, Iran ih je naredio", rekao je Arafat. (Hina) sv 170605 MET mar 96