KAKO SE POSAVLJACI SPREMAJU ZA POVRATAK U BIH

Piše: Ivo Lučić ORAŠJE 16. ožujka (Hina) - Izbjeglim Posavljacima obratilo se ovih dana nekoliko udruga potičući njihov povratak u zavičaj. Nakon šoka Daytonskog sporazuma, po kojem tek četvrtina od 160 tisuća Hrvata sjeverne Bosne domove nalazi u granicama kantona sa hrvatskom većinom, što je najprije shvaćeno kao "gubitak Posavine", udruge svoje pozive utemeljuju u odredbi sporazuma koja svim prognanima jamči povratak i život u mjestu rođenja. #L# Osim tog temeljnog prava, udruge užurbano pozivaju izbjeglice zbog novih izbora koji bi se u BiH trebali održati najdalje do jeseni i za koje se smatra de bi mogli odrediti budućnost Hrvata u susjednoj državi. Znatan nedostatak u samom početku predstavlja činjenica da u Veležupi Posavina još nije uspostavljena izvršna vlast, nego se pokrajinski poslovi krpe između Skupštine veležupe, regionalne organizacije HDZ-a i općinskih vlasti koje nisu nadležne u mnogim područjima života. Član Predsjedništva Hrvatske Republike Herceg-Bosna Ivo Živković objašnjava to posljedicom nepovoljnih vojnih i političkih događaja na posavskom prostoru tijekom rata, izloženosti najrazličitijim političkim kampanjama i velikim razmjerima stradanja pučanstva. Obećava koncentraciju svih aktivnosti na omogućavanje povratka izbjeglica, zavođenje reda i okretanje obnovi uz podršku vlasti Hrvatske i Herceg-Bosne. Živković u uspješnosti izbora vidi prigodu da se u miru, demokratskim sredstvima, omogući život u Posavini onima kojima ona i pripada "Vjerujem da ćemo u dugom procesu u tome i uspjeti", kaže Živković. Uz općine pod hrvatskim nadzorom Odžak i Orašje, te dijelove Bosanskog Šamca i Brčkog, njegovi planovi uključuju organiziran povratak što većeg broja Hrvata i Bošnjaka na područja Bosanskog Broda i Dervente. "Teško je vjerovati u masovan povratak ljudi na područja pod srpskom vlašću, ali vjerujemo u povratak na područja koja kontroliramo i za to postoje uvjeti", dodaje Živković. Zagrebačka Zajednica prognanih, izbjelih i isljednih bosanske Posavine apelirala je ne međunarodnu zajednicu da svojim jamstvima olakša povratak izbjeglih Posavljaka. Zajednica se u javnom nastupima sve više povezuje sa zagrebačkom Akcijom za pravedan mir u BiH, a sada konkretno radi na upitniku kojim bi provela neku vrstu popisa Posavljaka (uključujući njihove pokretnine i nekretnine) te njihove namjere glede povratka, ali za sada imaju sredstava samo za općinu Derventa. Krajem siječnja uspostavljeno Vijeće za povratak u bosansku Posavinu za svoj prvi cilj postavlja osiguranje mogućnosti povratnicima da sami stječu svoj kruh. Vijeće okuplja udruge prognanika, svećenike i intelektualce te radi na gospodarskim planovima razvoja Posavine i osnovanju banke koja će po prihvatljim kamatnim stopama kreditirati razvoj malih gospodarstava. Kordinator fra Grga Vilić kaže da će Vijeće podržati sve organizacije koji se zauzimaju za povratak svih Posavljaka od Bosanskog Broda do Brčkog. Zajednica izbjelih bosanske Posavine sa sjedištem u Slavonskom Brodu ne može ponuditi globalan program povrataka jer to nadilazi njezine nadležnosti, ali je spremna poduprijeti udrugu ili tijelo koje ima ozbiljan program. Zajednica je nezadovoljna Daytonskim sporazumom pa su njezini čelnici pokušali pridobiti za svoje ideje neke veleposlanike u Hrvatskoj i susreli se više visokih katoličkih dužnosnika Crkava iz inozemstva. Predsjednik zajednice Ivo Križanović žali se na nedostak izvršne vlasti u Posavini te kazuje da njihovo članstvo polaže nade u učinkovitost novouspostavljenog Vijeća za povratak u bosansku Posavinu. U svakodnevnom radu s izbjeglicama iz Posavine nedostatak jedinstvene i učinkovite organizacije vidi i zamjenik predstojnika Ureda za prognanike i izbjeglice hrvatske Vlade Damir Zorić. "Njihovi zahtjevi se stoga pojavljuju kao nizovi indvididualnih, ponekad međusobom proturječnih. Imali smo česte razgovore s njihovim predstavnicima: raznim općinskim vodstvima, izbjegličkim organizacijama, caritasima, zavičajnim klubovima, čak i predstavnicima vojske", kazao je Zorić i dodao kao Ured podržava zahtjeve izbjeglica za povratom kućama te da je na tom poslu pomogao udruzi iz Broda s podacima o razmještaju izbjeglica. Među izbjeglicama se pronijela vijest da hrvatska vlast Posavljacima želi napučiti demografski opustjela novooslobođena područja. Tako se na više mjesta može čuti kako "Posavljaci ne žele biti nikakvi Krajišnici, nego svoji na svome". Damir Zorić odbija takve primisli: "Mi smo ovdje da asisitiramo izbjeglicama. Nama je svejedno gdje ćemo slati pomoć: na Banovinu ili u Đakovo. Oni sami odlučuju o tome. Ali nekima je dosadilo četiri godine stanovati u barakama i traže čvrste objekte, a takvi su na novooslobođenim područjima. Iz Dervente su nam to tražili, a iz nekih drugih mjesta se protive". Precizna istraživanja javnog mnijenja izbjeglica glede povratka nisu poznata, niti je poznata ijedna organizacija koja bi profesionalno istražila mišljenja izbjeglih. Župnik Miro Dešlić duboko se uvrijedio kad smo ga upitali hoće li se njegovi vjernici vratiti u Bijelo Brdo, ali je kazao da se s obzirom na sva stradanja "nije lako vratiti u sela koja su u okruženju srpskih mjesta". Područje općine Odžak, iz koje se nadavno povukla srpska vlast, prvog je vikenda došlo vidjeti preko dvadeset tisuća izbjeglica, kazuje njezin načelnik Slavo Bago. Kako općina broji nešto preko 15 tisuća Hrvata, jamačno su dolazile i izbjeglice iz drugih dijelova Posavine, što govori o zanimanju za povratak. Ivo Živković naglašava da su Posavljaci u povijesti često proganjani i uvijek se vraćali te vjeruje da će Hrvatska materijalno poduprijeti želju izbjelgica za povratkom. Živkovićeve izjave potvrdile se hrvatske vlasti najavom gradnje mosta Županja-Orašje, a premijer Zlatko Mateša, odgovorajući na zastupničko pitanje, potvrdio je zauzimanje hrvatske Vlade za prihvatljivije riješenje nesretne daytonske podjele pojedinih sela u dva kantona (npr. Oštra Luka). Dekan bosanskošamački don Marko Hrskanović smatra pak da je o Posavini govoreno dosta negativnog da bi se moglo shvatiti kao poticaj za povratak, čak strahuje da bi moglo biti ljudi koji bi se iseljavali sa slobodnih područja. Fra Grga Vilić smatra da će povratak umnogome ovisiti o mogućnosti ljudi da imaju od čega živjeti. Nemali je broj onih koji upozoravaju da su Posavljaci s područja izvan veležupe kupovali zemlju po Hrvatskoj te stanove po zemljama zapadne Europe gdje je ukorijenjena njihova dijaspora, te da su stoga "hladniji" na pozive za povratak, koji su još uz to, neizvjesni u pogledu sigurnosti povratnika. (Hina) li mć 161159 MET mar 96