SLOVENSKI IZVOZNICI JOŠ NE USPIJEVAJU U PROBOJU NA "JUGO-TRŽIŠTE"

(od dopisnika Hine Luke Fiamenga) LJUBLJANA, 15. ožujka (Hina) - Ni tri mjeseca nakon što je Slovenija priznala SR Jugoslaviju ne ostvaruju se predviđanja o obnovi gospodarske suradnje, što je i bio jedan od motiva tada neočekivanog poteza. Direktor "Iskre" Dušan Šešok, koji za gospodarsku komoru koordinira pokušaj slovenskog prodora na tržište Srbije i Crne Gore, krivi za to političare u Ljubljani i nespremnost da se državnim sredstvima podupre osvajanje novog tržišta. Središnja banka nije povukla svoj naputak poduzećima da se sa SRJ posluje samo za gotovinu ili preko čvrstih akreditivnih jamstava, smetnja suradnji je i nepostojanje trgovinskog ureda u Beogradu, a sve to onemogućava da se brže ostvari Šešokovo predviđanje da bi Srbija i Slovenija već iduće godine mogle ostvarivati trgovinu od čak milijardu američkih dolara. Mnogo je realnija prognoza Franje Štiblara, s Ekonomskog instituta u Ljubljani, da bi trgovina sa SRJ mogla tek kroz četiri godine dosegnuti 60 posto sadašnje bilance s Hrvatskom (trgovina Hrvatske i Slovenije iznosila je 1995. oko 1,4 milijarde američkih dolara). Statistički gledano, hrvatsko je tržište danas po veličini jednako "jugoslavenskom", jer Srbija i Crna Gora danas ostvaruju samo 15 milijardi američkih dolara domaćega bruto prozvoda. Makroekonomist dr. Jože Mencinger dodaje da je tržište SRJ osiromašeno i mnogo manje kompatibilno slovenskom nego prije pet godina, kada je slovensko državno izaslanstvo s Milanom Kučanom na čelu, a u kojem je bio i Mencinger, razgovaralo s Miloševićem o budućim gospodarskim odnosima. U slovenskim gospodarskim i političkim krugovima čuje se i ocjena da Beograd, po želji Slovenije da biznis zamijeni politička opterećenja oko "secesije" i "trgovačkog bojkota" slovenske robe s početka protubirokratske revolucije, i dalje odgovara ideološki. "Čini se da su naše želje za približavanjem izazvale suprotne reakcije. U Beogradu i dalje 'ne čuju dobro' i odazivaju se ideološki. Umjesto službenih izjava, srpski tisak objavljuje priče o bojlerima iz 'Gorenja' koji eksplodiraju zbog tvorničke greške i 'Renaultovim' vozilima iz Novog Mesta koja nisu dosta dobra za jugoslavenske vozače", piše jedan kroničar suvremenih odnosa Ljubljane i Beograda. Štiblar ocjenjuje da krajem ovog desetljeća cjelokupni obujam slovenske trgovine s državama nastalim na prostoru bivše SFRJ neće iznositi više od 20 posto ukupne vanjskotrgovinske bilance. Tržišta, međutim, ocjenjuju u Ljubljani, treba ipak osvajati i razvijati zbog velike ovisnosti od izvoza u samo nekoliko europskih zemalja u koje ide većina slovenske robe. Takve analize, čini se, nalaze svoje uporište i u najnovijim podacima o padu potraživanja u Njemačkoj, koja je daleko najvažniji i danas strateški izvozni partner Slovenije. (Hina) lf br 151350 MET mar 96