ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - "Sto godina 'Starohrvatske prosvjete'", naslov je izložbe koja je u organizaciji splitskoga Muzeja hrvatskih areheoloških spomenika otvorena danas u Arheološkom muzeju u Zagrebu. "Starohrvatska prosvjeta"
je, naime, časopis, odnosno glasilo za arheološke starine.
ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - "Sto godina 'Starohrvatske prosvjete'",
naslov je izložbe koja je u organizaciji splitskoga Muzeja hrvatskih
areheoloških spomenika otvorena danas u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
"Starohrvatska prosvjeta" je, naime, časopis, odnosno glasilo za
arheološke starine. #L#
Ravnatelj zagrebačkoga Areheološkog muzeja dr. Ante Rendić Miočević,
istaknuo je, uz ostalo, kako je časopis "Starohrvatska prosvjeta",
odigrao važnu ulogu u promicanju hrvatske arheološke baštine. Tom
prigodom zahvalio je splitskom Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika
koji je priredio tu izložbu obilježavajući stotu obljetnicu časopisa.
O povijesti glasila govorio je ravnatelj splitskoga Muzeja hrvatskih
arheoloških spomenika dr. Ante Milošević. Ističući najvažnija
razdoblja tog časopisa, dr. Milošević je napomenuo da već 1888. izlazi
prvo znanstveno djelo s područja hrvatske arheologije pod naslovom
"Hrvatski spomenici u kninskoj okolici uz ostale suvremene dalmatinske
iz doba narodne dinastije" don Frane Bulića. Pretisak toga izdanja
nedavno je predstavljen u Zagrebu.
"Starohrvatsku prosvjetu" pokrenuo je poznati arheolog fra Lujo
Marun, osnivač i predsjednik Hrvatskoga staritinarskog društva,
znanstvenik, koji je sav svoj život posvetio pronalaženju i iskapanju
starohrvatskih arheoloških nalazišta diljem Dalmacije.
Prvi urednik časopisa "Starohrvatske prosvjete" bio je Frano Radić
(1857.-1933.). U prvoj fazi od pokretanja časopisa, od 1895. do 1904.,
objavljena su 22 sveska, a u njima se prvi put sustavno obrađuje
arheološka povijesna i topografska problematika iz nacionalne
arehologije, napomenuo je dr. Milošević. Druga serija časopisa počinje
izlaziti 1927., nakon 23-godišnjeg prekida, a u tom razdoblju tiskaju
se tri sveska kao dvobroji u dvije godine, pod urednikovanjem Ferde
Šišića.
Nakon Drugoga svjetskog rata obnovljeno je tiskanje "Starohrvatske
prosvjete", te 1949. u Zagrebu u Akademijinoj nakladi izlazi prvi broj
iz treće serije. Prvih deset brojeva iz te serije do 1968. uredio je
akademik Stjepan Gunjača, zaslužni skrbnik arehološkog blaga koje se
danas čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Zahvaljujući akademiku
Gunjači, časopis je kvalitativno promijenjen i poprima visoku razinu
znanstvenosti članaka i stručnih suradnika, ističe dr. Milošević.
Nakon prekida od 13 godina, 1981. se nastavlja treća serija
"Starohrvatske prosvjete" u nakladi Muzeja hrvatskih arheoloških
spomenika, a odgovorni urednik je Dušan Jelovina, koji je uspio
okupiti velik broj uglednih domaćih medijevalista, tako da je njegovo
razdoblje u vođenju časopisa najplodnije, napomenuo je dr. Milošević.
Dodao je kako su u sto godina tiskana 44 sveska "Starohrvatske
prosvjete", što je splitskome Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika
omogućilo objavljivanje njegove bogate muzejske građe, kazao je
ravnatelj Muzeja.
"Starohrvatska prosvjeta" postala je spona između najstarije
povijesti Hrvata na ovom tlu, te naše i europske javnosti, ističe se u
zaključku kataloga o izložbi "Sto godina 'Sarohrvatske prosvjete'".
Uz naslovne stranice pojedinih brojeva na izložbi su predstavljeni
panoi s najpoznatijim natpisima hrvatskih vladara, zatim nakit
pronađen u razdoblju od VII. do XI. stoljeća, kao prilog izložbi.
Autor izložbe "Sto godina 'Starohrvatske prosvjete'" je kustos Hrvoje
Đurašin, a izložbu je postavio arhitekt Željko Kovačić.
Otvarjući izložbu, pomoćnica ministra kulture Franka Šulc istaknula
je veliko značenje glasila "Starohrvatske prosvjete", podsjetila da
zaagrebački Arheološki muzej ove godine obilježava 150. obljetnicu te
da je i jubilej "Starohrvatske prosvjete" drugi veliki događaj iz
područja hrvatske arheološke baštine.
(Hina) ta sp
141346 MET mar 96