ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - Aleksandar Milošević u članku "Hrvati su najveće žrtve", u današnjem Vjesniku, iznosi rezultate opsežnih istraživanja koja je provela informativna agencija SAD-a (USIA) u BiH. Istraživanja, provedena o
prosincu 1995., uglavnom su se odnosila na ratnu sudbinu stanovnika BiH, s obzirom na njihovu nacionalnu pripadnost, ali su obuhvaćala i anketu u kojoj pripadnici triju konstitutivnih naroda BiH iznose svoja stajališta o budućnosti svoje države i uopće o svojim stajalištima glede dosadašnjeg i budućeg suživota. Između ostaloga Milošević piše:
ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - Aleksandar Milošević u članku "Hrvati su
najveće žrtve", u današnjem Vjesniku, iznosi rezultate opsežnih
istraživanja koja je provela informativna agencija SAD-a (USIA) u BiH.
Istraživanja, provedena o prosincu 1995., uglavnom su se odnosila na
ratnu sudbinu stanovnika BiH, s obzirom na njihovu nacionalnu
pripadnost, ali su obuhvaćala i anketu u kojoj pripadnici triju
konstitutivnih naroda BiH iznose svoja stajališta o budućnosti svoje
države i uopće o svojim stajalištima glede dosadašnjeg i budućeg
suživota. Između ostaloga Milošević piše: #L#
"Pokrećući mirovnu inicijativu za Bosnu i Hercegovinu, Sjedinjene
Američke Države polazile su od nekih ustaljenih političkih
svjetonazora kojima se odlikuje američko društvo. To su u prvom redu
demokracija i liberalizam, poštivanje prava čovjeka, poštivanje
nepovredivosti osobnog vlasništva, sloboda medija i ostalo. U tim
okvirima bila su i neka istraživanja USIA. Odgovori na jedno od
pitanja trebala su pokazati kako su pripadnici svakog od
konstitutivnih naroda u BiH skloni prihvatiti te temeljne političke i
socijalne vrijednosti zapadnog svijeta. Rezultati su pokazali da su
Hrvati u BiH (61 posto) najskloniji prihvatiti liberalno demokratske
vrijednosti i da ih ističu kao najvažnije za demokraciju. Istodobno,
te vrijednosti samo 41 posto bosanskih Srba smatra nužnim za miran
razvoj i politički život svoga okruženja. Posebno zanimljivi podaci
dobiveni su kada je u pitanju višestranačje. Oko 77 posto Hrvata u BiH
odgovorilo je da je na predstojećim izborima potrebno imati barem
dvije jake političke stranke. Za višestranačje se izjasnilo 63 posto
Srba i svega 49 posto Bošnjaka Muslimana. Možda iz tih odgovora valja
tumačiti i najnovije događaje u Sarajevu, gdje je stranka SDA
jednostrano i mimo ustava i Daytonskih sporazuma pokušala glavni grad
BiH ustrojiti po jednostranačkom i jednonacionalnom modelu. (...)
Što se, dakle, može zaključiti iz ovih podataka američke informativne
agencije. Prije svega, ono ruši uobičajenu sliku Hrvata kao rigidnog
elementa nesklonog životu u višenacionalnoj državi. Pokazuje također
da su, unatoč nekim površnim procjenama, upravo Hrvati bili najveće
žrtve rata u Bosni i Hercegovini, i to i u relativnom i u apsolutnom
omjeru. Na kraju, ali ne najmanje važno, pokazuje se da su upravo
Hrvati u najvećem broju ti koji su spremni zaboraviti užase rata i
pružiti ruku pomirenja i suživota. Naravno, to ne znači da se odriču
svojih legitimnih nacionalnih prava, ali njihova oprijedjeljenost za
višestranačje, ljudska i građanska prava, slobodu medija i druge
vrijednosti zapadnog civilizacijskog sustava čine Hrvate u BiH onom
stožernom vertikalom oko koje se mogu okupiti sve istinski demokratske
snage, bez čijih napora ni mir u Bosni i Hercegovini niti prihvaćanje
temeljnih demokratskih i liberalnih vrijednosti nisu mogući",
zaključuje Aleksandar Milošević.
(Hina) sp
140833 MET mar 96