(od dopisnice Hine Sanje Pucak) WASHINGTON, 13. ožujka (Hina) - Ostvarenje prava neizlječivo bolesne osobe na liječničku pomoć kako bi se prekinule sve patnje, moglo bi postati američka stvarnost. Dva su događaja ponovno pokrenula
pravnu i moralnu raspravu o tome može li čovjek odabrati trenutak svoje smrti i uz stručnu pomoć je ostvariti.
(od dopisnice Hine Sanje Pucak)
WASHINGTON, 13. ožujka (Hina) - Ostvarenje prava neizlječivo bolesne
osobe na liječničku pomoć kako bi se prekinule sve patnje, moglo bi
postati američka stvarnost. Dva su događaja ponovno pokrenula pravnu i
moralnu raspravu o tome može li čovjek odabrati trenutak svoje smrti i
uz stručnu pomoć je ostvariti. #L#
Savezni žalbeni sud u San Franciscu protekli je tjedan poništio, kao
neustavan, zakon države Washington kojim se zabranjivala liječnička
pomoć pri izvođenju samoubojstva neizlječivih bolesnika. Taj je sud do
sada najviši u SAD-u koji je presudio da mentalno kompetentni
neizlječivi odrasli ljudi imaju pravo izabrati dostojanstvenu i humanu
smrt. Važećim zakonom Washingtona povrijeđena su jamstva na osobne
slobode koje proistječu iz 14. amandmana američkog Ustava, zaključili
su suci tog suda, pokrenuvši svojom odlukom lavinu reakcija u
američkoj javnosti.
Ni dva dana poslije, debatu koja je počela dijeliti Ameriku podgrijala
je odluka porote u Michiganu da oslobodi krivnje jednog američkog
liječnika koji je pomagao u samoubojstvima neizlječevih bolesnika.
Dr. Jack Kevorkian, poznat u američkim medijima i kao dr. Smrt, drugi
je put oslobođen krivnje jer je porota zaključila da njegova namjera
nije bila izazivanje smrti, nego ublažavanje patnji dvaju bolesnika u
1993. godine.
"To nije moja pobjeda, nego onih koji pate", rekao je nakon čitanja
presude taj američki patolog koji je od 1990. pomogao pri 27
samoubojstava.
Odluka Saveznog žalbenog suda, koja je obvezujuća za nekoliko
zapadnih američkih država u kojima je zabranjena pomoć pri
samoubojstvu, mogla bi se uskoro naći na preispitivanju pred Vrhovnim
sudom, smatraju pravni stručnjaci.
Protivnici eutanazije smatraju da bi to pravo prouzročilo smrt onih
koji to ne žele, ali ih obitelj ili liječnik uvjere da je to najbolji
ishod. Američko liječničko udruženje (AMA) odluku Žalbenog suda
dočekalo je tvrdnjom da je pomoć pri samoubojstvu fundamentalno
nespojiva s liječničkom ulogom iscjelitelja i njegovatelja. Tzv. pravo
na smrt uskoro bi postala obveza na smrt, smatra Nacionalni odbor za
pravo na život.
I oslobađanje umirovljenog 67-godišnjeg patologa Kevorkiana AMA je
ocijenila ozbiljnim udarcem kvalitetnoj i suosjećajnoj njezi
pacijenta. "Presuda šalje poruku da je dostojanstvo i vrijednost
ljudskog života na njegovu kraju irelevantna", poručilo je liječničko
udruženje. Oslobađajuću presudu osudila je i katolička crkva te
građanska udruženja koja brane pravo na život.
Dr. Kevorkian je najpoznatiji zagovornik eutanazije u Americi. U tom,
njegovu drugom suđenju ključno je pitanje bilo je li Kevorkianova
namjera, kada je dao dvjema bolesnicima masku za udisanje ugljičnog
monoksida, bila izazivanje smrti. Porota je prihvatila tumačenje
njegova odvjetnika da je jedina svrha toga postupka bio olakšavanje
patnji. Kevorkianova uloga u samoubojstvima bila je da obavi fizičke
pripreme za djelo, dok bi onaj posljednji korak - otvaranje dovoda
smrtonosnog plina - načinio sam bolesnik.
Može li biti zakona koji bi prisilio ljude da pate, upitao je porotu
njegov odvjetnik - argument koji potežu u raspravama i pristaše
eutanazije. Kevorkian je do sada otvoreno priznavao da je pomagao pri
samoubojstvima. Prema njegovim riječima, smrt je bila neizbježna
posljedica ublažavanja patnji. Dr. Kevorkian je bio oslobođen optužbe
za pomoć pri samoubojstvu i u svibnju 1994. No, to nije kraj. Pred
njim je novo suđenje već za dva tjedna, zbog asistencije u dvama
samoubojstvima 1991. godine.
Ipak vrijedi zabilježiti kako tužitelji, iako su svojedobno izjavili
da će ga nastaviti progoniti, nisu Kevorkiana optužili za nijedan od
posljednjih sedam slučajeva pomoći pri samoubojstvu, od kojih se
posljednji dogodio krajem siječnja ove godine.
U američkim se sudnicama pitanje prava na eutanaziju pojavljuje
najčešće kao pokušaj 'rušenja' zakona koji to brani ili u građanskim
parnicama u kojima se traži odšteta od liječnika i bolnica koje,
unatoč želji bolesnika ili njegove obitelji, ustrajavaju na liječenju.
U državi Michigan je, primjerice, porota proteklog mjeseca odlučila
da je jedna bolnica dužna isplatiti 16,5 milijuna dolara zbog toga što
je pacijenticu mimo njezine volje održavala u životu.
(Hina) ps br
131112 MET mar 96