FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ILIDŽA: POLICAJCI IZ KISELJAKA ODBILI ZELENE ODORE

SARAJEVO, 12. ožujka (Hina) - Policijske snage Federacije BiH danas su oko 11 sati ušle u sarajevsko predgrađe Ilidžu. Federalnu policiju, po već postignutu dogovoru, trebalo je tvoriti 90 ljudi, a nacionalni sastav određen je na temelju popisa 1991. Među federalnim je policajcima trebao je biti 51 Bošnjak, 26 Srba i 13 Hrvata. No i ovaj put dogodio se izgred koji je onemogućio provedbu dogovora po kojemu je u sastavu tih policijskih snaga trebalo biti i devet policajaca iz Kiseljaka.
SARAJEVO, 12. ožujka (Hina) - Policijske snage Federacije BiH danas su oko 11 sati ušle u sarajevsko predgrađe Ilidžu. Federalnu policiju, po već postignutu dogovoru, trebalo je tvoriti 90 ljudi, a nacionalni sastav određen je na temelju popisa 1991. Među federalnim je policajcima trebao je biti 51 Bošnjak, 26 Srba i 13 Hrvata. No i ovaj put dogodio se izgred koji je onemogućio provedbu dogovora po kojemu je u sastavu tih policijskih snaga trebalo biti i devet policajaca iz Kiseljaka. #L# Kad su se hrvatski policajci pojavili na mjestu na kojemu su se trebali sastati sa sarajevskim policajcima, bošnjački su predstavnici zatražili da hrvatski policajci skinu svoje plave i obuku zelene odore. Takav zahtjev načelniku kiseljačke Policijske uprave Mladenu Toli postavio je Alija Kazić, načelnik policije sarajevskoga Centra služba sigurnosti. "Mi na takav zahtjev nismo mogli pristati jer bi to bilo pravo poniženje", rekao je Mladen Tolo, ocjenjujući taj izgred. Predstavnici međunarodne policije koji su još jučer akreditirali hrvatske policajce nisu intervenirali uz obrazloženje kako moraju biti neutralni. Hrvatski su se policajci nakon toga vratili u Kiseljak. Prije ulaska policije koju je predvodio načelnik općine Hamdija Mahmutović, na Ilidžu je stiglo više od tri tisuće stanovnika koje su samozvane srpske vlasti prognale još na početku rata. Na stambenim i gospodarskim zgradama na Ilidži vidljivi su tragovi pljačke i paleža. Ilidžanski gradonačelnik Neđeljko Prstojević, kojega su imenovale paljanske vlasti, to je područje zajedno sa svojim policajcima napustio još jučer. "U ovom sam trenutku iznimno sretan, ali i tužan jer brojni mladići koji su ovo omogućili svojom borbom danas nisu s nama", rekao je načelnik općine Mahmutović pred policijskom postajom, dok je velik broj okupljenih burno pozdravljao postavljanje natpisa s oznakama federalne policije. Mahmutović je upozorio kako su štete na Ilidži mogle biti znatno manje da je IFOR odlučnije djelovao, ali je istaknuo kako se od danas svim stanovnicima Ilidže može jamčiti puna sigurnost. Duško Šehovac, jedan od ilidžanskih Srba okupljenih u tzv. Demokratskoj inicijativi građana, koji su željeli ostati u svojim domovima, kaže kako su ti građani u zadnjih nekoliko dana učinili sve što su mogli da bi spasili barem najvažnija postrojenja za opskrbu strujom i vodom. "Na Ilidži život može početi vrlo brzo i to je rezultat suradnje federalnih vlasti i lokalnih Srba. Da smo imali malo više potpore međunarodnih udruga, na Ilidži bi danas bilo još bolje stanje", ističe Šehovac. Ulazak savezne policije na Ilidžu danas su pratili i federalni ombudsmani Vera Jovanović, Esad Muhibić i Branka Raguž. Oni su došli s nakanom da već danas otvore svoj privremeni podured kako bi bolje pratili stanje ljudskih prava nakon prijenosa vlasti. "To je naš pokušaj da ljude potaknemo da ipak ostanu u svojim domovima", ističe Branka Raguž, upozorivši kako je većina sarajevskih predgrađa ostala pusta pa se o zaštiti ljudskih prava teško može i govoriti. "Naša je ocjena da bi se mogle pojačati policijske ophodnje", kaže B. Raguž, izražavajući uvjerenje kako će reintergracija sarajevskih predgrađa poboljšati opću sliku ljudskih prava u Sarajevu gdje je većina ljudi tijekom rata optuživala vlasti da im uskraćuju slobodu kretanja. "Sada se ljudi najviše žale na stambene probleme i prava iz radnog odnosa", kaže Branka Raguž i podsjeća kako je Ustavotvornoj skupštini već predloženo da se propisi iz stambenog područja usklade s daytonskim sporazumom odnosno da se svima omogući pravo na povratak. Branka Raguž podsjeća na velike problema s ljudskim pravima u drugim dijelovima BiH, na primjer u Bugojnu, u kojem su, po njezinim riječima, mjesne vlasti odbile suradnju s ombudsmanima pa su upozoreni federalni MUP i Ustavotvorna skupština. Tek nakon toga javili su se prvi znakovi da se ljudska prava na tom području počinje ozbiljnije shvaćati, rekla je B. Raguž. (Hina) rm vkn 121710 MET mar 96

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙