SARAJEVO, 12. ožujka (Hina) - Policijske snage Federacije BiH danas su oko 11 sati ušle u sarajevsko predgrađe Ilidžu. Federalnu policiju, po već postignutu dogovoru, trebalo je tvoriti 90 ljudi, a nacionalni sastav određen je na
temelju popisa 1991. Među federalnim je policajcima trebao je biti 51 Bošnjak, 26 Srba i 13 Hrvata. No i ovaj put dogodio se izgred koji je onemogućio provedbu dogovora po kojemu je u sastavu tih policijskih snaga trebalo biti i devet policajaca iz Kiseljaka.
SARAJEVO, 12. ožujka (Hina) - Policijske snage Federacije BiH danas su
oko 11 sati ušle u sarajevsko predgrađe Ilidžu. Federalnu policiju, po
već postignutu dogovoru, trebalo je tvoriti 90 ljudi, a nacionalni
sastav određen je na temelju popisa 1991. Među federalnim je
policajcima trebao je biti 51 Bošnjak, 26 Srba i 13 Hrvata.
No i ovaj put dogodio se izgred koji je onemogućio provedbu dogovora
po kojemu je u sastavu tih policijskih snaga trebalo biti i devet
policajaca iz Kiseljaka. #L#
Kad su se hrvatski policajci pojavili na mjestu na kojemu su se
trebali sastati sa sarajevskim policajcima, bošnjački su predstavnici
zatražili da hrvatski policajci skinu svoje plave i obuku zelene
odore. Takav zahtjev načelniku kiseljačke Policijske uprave Mladenu
Toli postavio je Alija Kazić, načelnik policije sarajevskoga Centra
služba sigurnosti. "Mi na takav zahtjev nismo mogli pristati jer bi to
bilo pravo poniženje", rekao je Mladen Tolo, ocjenjujući taj izgred.
Predstavnici međunarodne policije koji su još jučer akreditirali
hrvatske policajce nisu intervenirali uz obrazloženje kako moraju biti
neutralni. Hrvatski su se policajci nakon toga vratili u Kiseljak.
Prije ulaska policije koju je predvodio načelnik općine Hamdija
Mahmutović, na Ilidžu je stiglo više od tri tisuće stanovnika koje su
samozvane srpske vlasti prognale još na početku rata. Na stambenim i
gospodarskim zgradama na Ilidži vidljivi su tragovi pljačke i paleža.
Ilidžanski gradonačelnik Neđeljko Prstojević, kojega su imenovale
paljanske vlasti, to je područje zajedno sa svojim policajcima
napustio još jučer.
"U ovom sam trenutku iznimno sretan, ali i tužan jer brojni mladići
koji su ovo omogućili svojom borbom danas nisu s nama", rekao je
načelnik općine Mahmutović pred policijskom postajom, dok je velik
broj okupljenih burno pozdravljao postavljanje natpisa s oznakama
federalne policije. Mahmutović je upozorio kako su štete na Ilidži
mogle biti znatno manje da je IFOR odlučnije djelovao, ali je istaknuo
kako se od danas svim stanovnicima Ilidže može jamčiti puna sigurnost.
Duško Šehovac, jedan od ilidžanskih Srba okupljenih u tzv.
Demokratskoj inicijativi građana, koji su željeli ostati u svojim
domovima, kaže kako su ti građani u zadnjih nekoliko dana učinili sve
što su mogli da bi spasili barem najvažnija postrojenja za opskrbu
strujom i vodom. "Na Ilidži život može početi vrlo brzo i to je
rezultat suradnje federalnih vlasti i lokalnih Srba. Da smo imali malo
više potpore međunarodnih udruga, na Ilidži bi danas bilo još bolje
stanje", ističe Šehovac.
Ulazak savezne policije na Ilidžu danas su pratili i federalni
ombudsmani Vera Jovanović, Esad Muhibić i Branka Raguž.
Oni su došli s nakanom da već danas otvore svoj privremeni podured
kako bi bolje pratili stanje ljudskih prava nakon prijenosa vlasti.
"To je naš pokušaj da ljude potaknemo da ipak ostanu u svojim
domovima", ističe Branka Raguž, upozorivši kako je većina sarajevskih
predgrađa ostala pusta pa se o zaštiti ljudskih prava teško može i
govoriti.
"Naša je ocjena da bi se mogle pojačati policijske ophodnje", kaže B.
Raguž, izražavajući uvjerenje kako će reintergracija sarajevskih
predgrađa poboljšati opću sliku ljudskih prava u Sarajevu gdje je
većina ljudi tijekom rata optuživala vlasti da im uskraćuju slobodu
kretanja. "Sada se ljudi najviše žale na stambene probleme i prava iz
radnog odnosa", kaže Branka Raguž i podsjeća kako je Ustavotvornoj
skupštini već predloženo da se propisi iz stambenog područja usklade s
daytonskim sporazumom odnosno da se svima omogući pravo na povratak.
Branka Raguž podsjeća na velike problema s ljudskim pravima u drugim
dijelovima BiH, na primjer u Bugojnu, u kojem su, po njezinim
riječima, mjesne vlasti odbile suradnju s ombudsmanima pa su
upozoreni federalni MUP i Ustavotvorna skupština. Tek nakon toga
javili su se prvi znakovi da se ljudska prava na tom području počinje
ozbiljnije shvaćati, rekla je B. Raguž.
(Hina) rm vkn
121710 MET mar 96