ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Županijski dom hrvatskog Sabora drugi dan 32. sjednice započeo je aktualnim satom u kojem su zastupnici postavili niz upita članovima hrvatske Vlade vezane za obnovu, izgradnju cesta, poštivanje zakonskih
prava hrvatskih branitelja i invalida domovinskog rata, zapošljavanje i uopće mjere za poticanje gospodarskog razvoja, poglavito poticanje poljoprivredne proizvodnje. Premijer Mateša govorio je i o pitanjima vezanim za luku Ploče.
ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Županijski dom hrvatskog Sabora drugi dan
32. sjednice započeo je aktualnim satom u kojem su zastupnici
postavili niz upita članovima hrvatske Vlade vezane za obnovu,
izgradnju cesta, poštivanje zakonskih prava hrvatskih branitelja i
invalida domovinskog rata, zapošljavanje i uopće mjere za poticanje
gospodarskog razvoja, poglavito poticanje poljoprivredne proizvodnje.
Premijer Mateša govorio je i o pitanjima vezanim za luku Ploče. #L#
Odgovarajući na pitanje o luci Ploče, odnosno kako će se riješiti to
pitanje a da budu zadovoljni tamošnji žitelji, premijer Mateša je
podsjetio da su vašingtonski sporazumi stari dvije godine i da je bilo
dovoljno vremena da se raspravlja o Pločama, upitavši zašto je baš
danas to pitanje aktualizirano. Dodao je kao je i hrvatskoj i
bošnjačkoj strani jasno da je riječ o prekrcajnoj slobodnoj zoni koja
se odnosi na dio luke Ploče. Podsjetio je da u svijetu ima na desetke
takvih zona. U Pločama bi se proizvodi prekrcavali i vozili vagonima
koji bi se tamo pečatili i vozili u BiH. Ukoliko bi se roba prevozila
cestom, kontrolu bi obavljala Hrvatska. Mateša naglašava da bi to bila
jedna od mogućnosti gospodarskog razvoja Ploča, a napomenuo je da
Federacija BiH razmatra i druge mogućnosti. "Moglo bi se dogoditi da
čitava povika bude kontra Ploča i interesa Hrvatske i stoga o svemu
treba dobro razmisliti i razmotriti sve mogućnosti", kazao je Mateša.
Ante Dželalija (HDZ) upitao je kako i kada će Vlada riješiti pitanje
zapošljavanja demobiliziranih hrvatskih vojnika i zapošljavanja uopće
na oslobođenim područjima. Premijer Mateša odgovorio je kako su
pripremljeni brojni projekti razvoja gospodarstva. Vlada će putem
HBOR-a financirati dobre projekte za razvoj malih i srednjih poduzeća,
obrta i obiteljskog gazdinstva. Također je kazao da će i prihod od
privatizacije, koji se planira na najmanje 300-400 milijuna kuna u
ovoj godini, biti namijenjen razvoju gospodarstva na oslobođenim
područjima. Vlada priprema i projekt za rješavanje pitanja
razvojačenih osoba s nizom mjera, od dodjele poljoprivrednog
zemljišta, poslovnog prostora, davanje u zakup poslovnog prostora itd.
Mario Včelik (HDZ) upozorio je da novčane naknade hrvatskim
braniteljima nisu ujednačene, odnosno ovise o područnom uredu koji ih
isplaćuje. Na njegovo pitanje kada će to biti ispravljeno odgovorio je
ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara kazavši da će ta
nelogičnost biti uklonjena vrlo brzo.
Zvonimir Goreta (IZ) ustvrdio je da se 10 tisuća stanova bespravno
koristi, a kada bi se to pitanje riješilo ujedno bi bilo riješeno i 50
posto stambenih pitanja hrvatskih invalida. Upitao je kada će
profunkcionirati sudovi. Ministar pravosuđa Miroslav Šeparović
odgovorio je da su iseljenja u bespravno useljene stanove i u
nadležnosti upravnih tijela, a stanje u sudstvu značajno će se
popraviti do sredine godine kada će se temeljem natječaja kadrovski
ekipirati sudovi.
Više upita odnosilo se na ceste, njihovo održavanje i završetak
započete gradnje. Hrvatska je ove godine u proračunu osigurala oko 365
milijuna kuna za odršavanje cesta i radovi na njima očekuju se nakon
poboljšanja vremenskih prilika. Posebno se vodi briga o pripremi
turističke sezone, pa će se i prioritet dati prometnicama udarnim za
turizma, kazao je ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec.
Složivši se sa tvrdnjom Petra Đukana (HDZ) da će doći do zamaha u
graditeljstvu, ali i da neće biti dovoljno radnika, premijer Mateša je
kazao da Vlada ne može predlagati upošljavanje stranih državljana dok
postoji ovakva nezaposlenost u Hrvatskoj. Najavio je kako će uskoro
pred Sabor doći novi zakon o zapošljavnja koji će uvesti reda u to
područje.
Više je zastupnika postavilo pitanja o zaštiti domaće poljoprivredne
proizvodnje i uvozu iz BiH. Premijer Mateša kazao je kako je glede
poljoprivrede i uvoza poljoprivrednih proizvoda Vlada "snimila" sve
uvezeno u zadnje dvije godine i temeljem toga izvijestit će Sabor.
"Hrvatska mora biti otvorena europskoj konkurenciji, uvoziti, ali i
izvoziti", kazao je Mateša.
Kroz provođenje stabilizacijskog programa mirovine su realno porasle,
odgovorio je na jedan od upita potpredsjednik hrvatske Vlade Borislav
Škegro dodajući kako mirovine kasne jedan do dva dana zbog toga što
gospodarstvo, mali privatni sektor, izbjegava plaćanje doprinosa i jer
su siječanj i veljača nepovoljni za punjenje proračuna.
Odgovarajući Marku Ivanoviću (HSLS) premijer Mateša je kazao da je u
pripremi cjeloviti novi zakon o jedinicama lokalne uprave i
samouprave, te da će nakon njegovog donošenja biti raspisani izbori za
županijsku skupštinu Primorsko-goranske županije.
Na kraju aktualnog sata o jučerašnjem uzvratnom posjetu ministra
vanjskih poslova 'SRJ' Milana Milutinovića Hrvatskoj zastupnike je
izvijestio potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova
dr. Mate Granić. Podsjetivši na potpisane zapisnike, te na glavne teme
razgovora dr. Granić je istaknuo da se razgovori vode ozbiljno, bez
iluzija. Sve do sada zaključeno je direktna korist i izuzetno je važno
za ulazak Hrvatske u europske integracije i njen kredibilitet. Za
Hrvatsku je najvažniji proces reintegracije hrvatskog Podunavlja, da se
demilitarizacija završi u utvrđenim rokovima i mirnim putem, za što,
naglasio je dr. Granić, Hrvatska ima potporu. Aktivnu potporu za mirnu
reintegraciju Hrvatska očekuje i od Beograda, naglasio je dr. Granić
dodavši da je to za Hrvatsku test za sve odnose s Beogradom. Dr.
Granić je naglasio da s rješavanjem pitanja zatočenih i nestalih
hrvatskih branitelja i civila Hrvatska nije zadovoljna i zahtijeva
ubrzanje procesa. Izvijestio je da je tijekom susreta bilo riječi i o
zaštiti nacionalnih manjina, kao i o ubrzanju procesa sukcesije.
(Hina) sšh/bm ds
121259 MET mar 96