LONDON, 12. ožujka (Hina) - Kina ne raspolaže s dovoljno ofenzivne vojne moći za invaziju na Tajvan a da se pri tome ne izloži velikim rizicima, dok na političkom planu zasigurno ne gaji želju za pokretanjem rata u koji bi se mogle
uključiti i Sjedinjene Države i drugi, ocjenjuje se u zapadnim diplomatskim i vojnim krugovima.
LONDON, 12. ožujka (Hina) - Kina ne raspolaže s dovoljno ofenzivne
vojne moći za invaziju na Tajvan a da se pri tome ne izloži velikim
rizicima, dok na političkom planu zasigurno ne gaji želju za
pokretanjem rata u koji bi se mogle uključiti i Sjedinjene Države i
drugi, ocjenjuje se u zapadnim diplomatskim i vojnim krugovima. #L#
No, uz američke ratne brodove koji plove prema regiji i uz napetost
između Kine i Tajvana koja ovih dana dosiže svoj vrhunac u zadnjih
nekoliko desetljeća, oni procjenjuju da postoje sve veći izglede da do
sukoba dođe zahvaljujući incidentu.
Beijing je nestrpljiv u nastojanju da pokori Tajvan prije nego li
tamo dođe do prvih izravnih predsjedničkih izbora zakazanih za kraj
ovog mjeseca, smatra diplomatski urednik Reutera Nicholas Doughty.
Kina želi da Tajvan, kojega ona oduvijek smatra odmetnutom kineskom
provincijom, odustane od svojih nastojanja da dođe do mjesta u UN te
da započne razgovore o ponovnom ujedinjenju.
Unatoč postojećoj napetosti, većina zapadnih i azijskih vlada nije se
previše uznemirila kineskim raketnim vježbama i planovima za vojne
vježbe s bojnim streljivom, očekujući da će se umiješati američka
mornarica.
"Kineska je invazija neuvjerljiv scenarij, s vrlo malo izgleda",
procjenjuje i stručnjak za Kinu pri stockholmskom Međunarodnom
institutu za ispitivanje mira (SIPRI) Bates Gill. "U svakom slučaju,
Kina može postići mnogo zastrašivanjem i uznemiravanjem i očekujem da
će se to nastaviti sve do izbora na Tajvanu", dodaje on.
Ovakvo mišljenje dijele i stručnjaci Međunarodnog instituta za
strateške studije iz Londona (IISS) koji su prošlog tjedna izložili
razloge zbog kojih Beijing vjerojatno neće izabrati otvoreni sukob.
Prije svega, kineske oružane snage, iako najbrojnije na svijetu, nisu
dovoljno suvremene i obučene su za obrambene operacije. Oružane snage
bogatijeg Tajvana manje su, ali daleko modernije opremljene. Uz to,
Kina nema mogućnosti za izvođenje sveobuhvatne pomorske invazije kojom
bi se "premostio" 220 km širok Tajvanski tjesnac, kao ni mogućnosti da
osigura valjanu zračnu potporu.
"Oni naprosto nemaju vojnih mogućnosti za izvršenje takve zadaće koja
je u nekim elementima veća nego li je bila saveznička operacija
iskrcavanja u Normandiji", potvrdio je ovih dana i američki ministar
obrane William Perry.
"Tijekom tjedana koliko bi Kini trebalo za svladavanje tajvanske
obrane, ona bi se gotovo sigurno suočila s američkim uključivanjem u
obranu Tajvana", procjenjuje se u izvješću IISS-a. Izvješće, uz to,
navodi i veliku političku cijenu koju bi platila Kina, šaljući
uznemirujuće signale diljem Azije i potvrđujući da doista predstavlja
regionalnu prijetnju. "Političke posljedice bile bi značajne za zemlju
koja nastoji modernizirati svoje gospodarstvo kroz trgovinu i
međunarodna ulaganja", procjena je analitičara IISS-a.
Oni, međutim, prema Reuteru, ističu da bi prisutnost američkih ratnih
brodova u tom području, a čiji je zadatak odvratiti Kinu i ohrabriti
Tajvan, mogla povećati opasnost od izbijanja sukoba do kojeg bi moglo
doći slučajno, primjerice tako da kineska raketa pogodi neki od
američkih brodova. Pri tome, stručnjaci podsjećaju na povijest
kineskog vojnog uključivanja u sukobe, primjerice iz korejskog rata
50-ih godina, koji često izbija u formi takvog incidenta do kojeg
dolazi nakon razdoblja eskalacije i nečega što se smatra uvredom
nacionalnom dostojanstvu.
(Hina) br fs
121212 MET mar 96