ZAGREB, 11. ožujka (Hina) - Katolički bogoslovni fakultet (KBF) od danas je ponovno i formalno-pravno sastavnim dijelom Sveučilišta u Zagrebu. O tome svjedoči Ugovor o položaju i djelovanju Katoličkoga bogoslovnog fakuluteta u sastavu
Sveučilišta u Zagrebu, potisan danas na svečanosti priređenoj u Auli zagrebačkoga Sveučilišta. Ugovor su potpisali rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Marijan Šunjić i dekan KBF-a prof. dr. Franjo Šanjek, dobivši prije toga pristanak Svete stolice. Svoje slaganje s odredbama Ugovora svojim su potpisom posvjedočili i predsjednik Sabora Republike Hrvatske akademik Vlatko Pavletić te predsjednik Hrvatske biskupske konferencije nadbiskup zagrebački kardinal Franjo Kuharić.
U ZAGREBU - ŠIRA VERZIJA
ZAGREB, 11. ožujka (Hina) - Katolički bogoslovni fakultet (KBF) od
danas je ponovno i formalno-pravno sastavnim dijelom Sveučilišta u
Zagrebu. O tome svjedoči Ugovor o položaju i djelovanju Katoličkoga
bogoslovnog fakuluteta u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, potisan danas
na svečanosti priređenoj u Auli zagrebačkoga Sveučilišta. Ugovor su
potpisali rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Marijan Šunjić i
dekan KBF-a prof. dr. Franjo Šanjek, dobivši prije toga pristanak
Svete stolice. Svoje slaganje s odredbama Ugovora svojim su potpisom
posvjedočili i predsjednik Sabora Republike Hrvatske akademik Vlatko
Pavletić te predsjednik Hrvatske biskupske konferencije nadbiskup
zagrebački kardinal Franjo Kuharić. #L#
Po riječima rektora zagrebačkoga Sveučilišta prof. dr. Marijana
Šunjića, "današnja je svečanost povijesni trenutak za hrvatsku uljudbu
jer je to i prvi međudržavni ugovor između hrvatske države i Svete
stolice, ako izuzmemo ugovor Hrvata s papom Agatonom". Kratko
podsjetivši na povijesni tijek akademskoga života u Hrvatskoj, rektor
Šunjić istaknuo je nezaobilaznu i sustavnu ulogu Katoličkoga
bogoslovnog fakulteta kojeg je tijek, rekao je, "naprasno prekinut
jednostranom odlukom Vlade NR Hrvatske od 29. siječnja 1952. o
isključenju KBF sa zagrebačkoga Sveučilišta". Šunjić je objasnio da su
Ugovorom regulirane i specifičnosti KBF-a kao akademske i vjerske
ustanove.
Kazavši da Katolički bogoslovni fakultet tim činom ponovno dobiva
svoje mjesto na Sveučilištu, njegov je veliki kancelar kardinal Franjo
Kuharić podsjetio da je "u njegovu okrilju, kao sljedniku
filozofsko-teoloških studija osnovanih u biskupiji zagrebačkoj još u
XIII. stoljeću, rastao i razvijao se hrvatski visokoškolski sustav".
Uz iskazanu zahvalu svim hrvatskim državnim, znanstvenim i kulturnim
ustanovama, koje su se zauzimale da se ispravi ta povijesna nepravda
učinjena KBF-u, kardinal je Kuharić istaknuo da je time "uspostavljena
i duhovna vertikala koja promiče znanost i kulturu na dobrobit
hrvatskoga naroda, njegove Crkve, države i Sveučilišta".
"Današnji će dan biti zapisan zlatnim slovima u povijesti hrvatskoga
naroda i njegove države", rekao je predsjednik hrvatskoga Sabora
akademik Vlatko Pavletić. Akademik Pavletić posebice je istaknuo
važnost današnjega događaja za duhovnu obnovu i preporod hrvatskoga
naroda, koji, ocijenio je, "ne treba dokazivati svoju pripadnost
europskoj kulturi, već u svoju svijest, često hranjenu poluistinama,
treba 'ucijepiti' istine o vlastitoj povijesti i opstojnosti".
Uz isticanje da "Sveta stolica pridaje najveće značenje danas
potpisanu ugovoru", nuncij Giulio Einaudi izrazio je nadu da će se
"tim činom učvrstiti i položaj KBF-a u sklopu zagrebačkoga
Sveučilišta, a u cilju promicanja solidne teološke formacije i
kvalificirana bogoslovnog nauka na zajedničkoj zadaći i pozivu Svetoga
Oca u razvoju istinske duhovnosti u događajima našega vremena".
Dekan KBF-a prof. dr. Franjo Šanjek podsjetio je da je Sabor RH 23.
srpnje 1990. poništio odluku Vlade NR Hrvatske od 1952. Ističući da je
to "istodobno bila i jedna od prvih odluka nove hrvatske demokratske
vlasti", Šanjek je zahvalio svim hrvatskim državnim i akademskim
ustanovama te pojedincima na njihovu zauzimanju da se ostvari današnja
svečanost. Posebice je zahvalio kardinalu Kuhariću za sve učinjeno, a
napose za brigu za hrvatsku znanost i kulturu u, kako je kazao,
"olovnim godinama", jer su, drži Šanjek, "Hrvati u Europi
najprepoznatljiviji baš po znanosti i kulturi, i to još od onog
'modernog vremena' koje s pravom smatramo svojim".
Današnjoj su svečanosti, uz članove hrvatske akademske zajednice te
predstavnike brojnih kulturnih i znanstvenih ustanova, među kojima
HAZU i Matice hrvatske, bili nazočni i visoki predstavnici hrvatske
državne i crkvene vlasti te predstavnici diplomatskoga zbora
akreditiranog u Republici Hrvatskoj.
(Hina) ip vkn
111752 MET mar 96