KNJIŽEVNI PETAK GRADSKE KNJIŽNICE

ZAGREB, 8. ožujka (Hina) - Nakon dvije godine stanke večeras je u novim prostorijama Gradske knjižnice na Starčevićevom trgu održan "Književni petak", na kome se govorilo o velikom izdavačkom poduhvatu - Stoljeća hrvatske književnosti, u nakladi Matice Hrvatske. #L# Izdavački projekt Stoljeća hrvatske književnosti predstavio je akademik Dubravko Jelčić, izvršni urednik te edicije. Uvodno Jelčić je govorio o prvotnoj ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti, koja je pokrenuta početkom šezdesetih godina s namjerom da se u toj ediciji objave sva važnija djela hrvatskih pisaca, od Marulića do danas. Ta biblioteka, po njegovim riječima, na neki način odslikava naše poimanje hrvatske književnosti u odnosu na povijest te književnosti. U tom razdoblju od 30 godina mnogo je učinjeno na afirmaciji hrvatske književnosti u zemlji i inozemstvu, jer su mnoga od tih izdanja danas sastavni dio velikog broja biblioteka na stranim sveučilištima, kazao je Jelčić. Kad govorimo danas o toj biblioteci, dodao je, vidimo da je sloboda o odluci da se neko djelo objavi bila više deklarativne naravi a ne stvarne. U toj biblioteci Pet stoljeća hrvatske književnosti neki su pisci bili minorizirani a neki predimenzionirani o čemu se danas može otvoreno govoriti. U današnjoj situaciji, u ostvarenoj hrvatskoj državi, novopokrenuta biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti računa s mnogo većim razdobljima nego što je ono zacrtano iz prve edicije, gdje se radilo o pet stoljeća. Planirajući raspored ove biblioteke željelo se u nju uvrstiti sva vrijedna književna djela i njihove autore, napomenuo je Dubravko Jelčić. Prema njegovim riječima posao je zamišljen tako da se u razdoblju od 10 godina tiska između 200 i 300 knjiga, što ovisi o količini novca koji će biblioteka uspjeti namaknuti. Ako je neki od autora poznat samo po nekom manjem djelu, primjerice noveli ili pripovjedci, onda će djela takvih autora biti tiskana u posebnim zbornicima i antologijama koje supredviđene u bibiloteci, napomenuo je akademik Jelčić. Dodao je da u biblioteci neće biti nikakvih žanrovskih ograničenja, te da ima i tekstova koji nisu književne naravi, ali imaju visoku literarnu vrijednost, kao što su primjerice tekstovi jezikoslovaca i političara. Dr. Dunja Fališevac s Odsjeka za stariju hrvatsku književnost govorila je o statusu starije hrvatske književnosti u novoj biblioteci, istaknuvši da će se stariji pisci u novoj biblioteci biti bolje zastupljeni - primjerice hrvatski latinisti od srednjovjekovlja pa do 18. stoljeća tako da će svako stoljeće imati po dvije knjige latinista, što vrijedi za 15., 16. i 17. stoljeće. Neki pisci naći će svoje mjesto i u zbornicima dok će za neke biti osigurane knjige - za Mavra Vetranovića, Nikolu Nalješkovića, Junija Palmotića, Dominka Zlatarića i Dinka Ranjinu. Ti će autori biti predstavljeni monografski, kazala je dr. Fališevac. Nadalje je istaknula da će po kriteriju žanra biti objavljeni i neki zbornici, npr. o renesansnoj tragediji, o kajkavskim pjesmaricama te o isusovačkoj drami kao vrlo važnom baroknom žanru. Spomenula je također da će i bio-bibliografski podaci u ovoj ediciji biti zastupljeni u mnogo većoj mjeri. Za stariju dubrovačku književnost navela je podatak da će se ona predstaviti u 25 knjiga. Akademik Josip Vončina govorio je o tekstografiji u pojedinim djelima, posebice u djelima iz starije hrvatske književnosti za koje će se pri pisanju koristiti diferencijalni riječnici uz tzv. objasnidbene riječnike. Odgovarajući na pitanje kako će se tretirati pojedini hrvatski pisci koji žive izvan matične zemlje, Dubravko Jelčić je kazao da će za sve pisce postojati jednaki kriteriji bez obzira gdje žive. Na drugo pitanje trebaju li se Hrvati odrcati Ive Andrića, Dubravko Jelčić je odgovorio da je "Andrić i hrvatski pisac'. Također je pojasnio razloge tiskanja djela Mile Budaka i Ante Starčevića. Zaključujući razgovor o izdavanju edicije Stoljeća hrvatske književnosti izvršni urednik te edicije akademik Dubravko Jelčić je još jednom naglasio njenu važnost ističući da "nas ništa ne može ujediniti kao pisana riječ". (Hina) ta sp 082230 MET mar 96