OKRUGLI STOL "ZAŠTITA PRAVA ŽRTAVA RATA"

ZAGREB, 8. ožujka (Hina) - Zaštita prava žrtava rata bila je temom okrugloga stola priređenog danas u prostorijama Hrvatske odvjetničke komore u Zagrebu u povodu obilježavanja XIV. Dana hrvatskih odvjetnika. #L# Predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Marijan Hanžeković uvodno je istaknuo da su organiziranje okrugloga stola o spomenutoj temi vodile dvije osnovne ideje. Po njegovim riječima, prva ideja bila je uloga odvjetnika u društvu pa i u ratnom sukobu, dok je druga ideja bila pokušaj pronalaženja odgovora na pitanje tko su danas osobe kojima treba najviše pomoći. Odgovornost je pak temom okrugloga stola, pojasnio je Hanžeković, i to ona odgovornost koja se treba protezati ne samo na kaznenu već i na civilno-pravnu odgovornost, na pravo na naknadu štete. Ozbiljnost teme Hanžeković je potkrijepio primjerom Hrvatske, istaknuvši da je Hrvatska napadnuta i u njoj su počinjeni ratni zločini, a počinitelji poznati, ali, istaknuo je, po međunarodnom pravu ne postoji regulativa po kojoj bi žrtve rata mogle tražiti zaštitu i naknadu štete. Međunarodno pravo često ustupa pred političkim silnicima, ocijenio je prvi izvjestitelj dr. Željko Horvatić, redoviti profesor Kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rat na našim prostorima, kazao je, ima i sadržaje koji mogu izazvati i dodatne poteškoće. To se, objasnio je Horvatić, odnosi na neutvrđenu pravnu razinu sukoba, tj. je li se u Hrvatskoj dešavao i dešava rat, oružani sukob ili teroristički rat. S tim je u vezi Horvatić ustvrdio da se, "nedvojbeno ratom može smatrati sve što se u Hrvatskoj dešavalo nakon 15. siječnja 1992. godine, dok se zbivanja prije toga datuma mogu okarakterizirati dijelom kao oružani sukob, a dijelom kao teroristički akt". "I dok se na pravnoj razini", kazao je Horvatić, "izjednačavaju rat i oružani sukob, pitanje je kako pravno sankcionirati zemlje koje vode specifične oblike rata protiv drugih država, kao primjerice Sirija protiv Izraela, te Srbija i Crna Gora protiv Hrvatske i BiH". Ističući da "postoji prava pravna pustoš glede utvrđenih prava žrtva rata", Horvatić je zaključio da "ipak nije krajnji pesimist jer još uvijek ima vremena za uspostavljanje pravednog i na pravu utemeljnog mira na području bivše Jugoslavije". Zato, istaknuo je, "prema međunarodnoj zajednici i agresoru treba stvarati one pravne mogućnosti koje će svakoj žrtvi rata omogućiti naknadu štete". Potpredsjednik Hrvatske odvjetničke komore mr. Dražen Matijević ocijenio je da je "pitanje zaštite žrtava rata možda najteža zadaća u sklopu potpunoga rješavanja obveze naknade ratom prouzročene svakovrsne štete". Prvi bi korak u tome bio, kazao je,"da žrtve rata uzmognu ishoditi priznanje da su postali žrtvama rata, a zatim da ostvare prava koja iz toga proizlaze". Zato, drži Matijević, "mora postojati odgovarajući potpuni sustav, koji se treba sastojati od unaprijed poznatog, opće priznatog i prihvaćenog međunarodnog suda, a druga sastavnica toga sustava mora biti unaprijed poznat, priznat i prihvaćen poslovnik kojim se uređuje pokretanje i provođenje postupka zaštite prava, te osobito postupka izvršenja donesenih odluka". Uz članove Hrvatske odvjetničke komore, okruglom je stolu bilo nazočno 25 njihovih kolega iz sedam europskih odvjetničkih komora, potpredsjednica hrvatskoga Sabora Jadranka Kosor, potpredsjednik Ustavnog suda RH Zdravko Bartovčak, sudac Ustavnoga suda RH Milan Vuković te skupina sudaca Vrhovnoga suda RH. (Hina) ip ds 081530 MET mar 96