ZAGREB, 7. ožujka (Hina) - Društveno nasljeđe komunizma koje je, uz ekonomsko i kulturno, jedna od tri glavne sastavnice komunističkoga nasljeđa, bilo je temom javnoga predavanja akademika Josipa Županova održanoga večeras u palači
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu. Predavanje je organizirao Akademijin Razred za društvene znanosti.
ZAGREB, 7. ožujka (Hina) - Društveno nasljeđe komunizma koje je, uz
ekonomsko i kulturno, jedna od tri glavne sastavnice komunističkoga
nasljeđa, bilo je temom javnoga predavanja akademika Josipa Županova
održanoga večeras u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
(HAZU) u Zagrebu. Predavanje je organizirao Akademijin Razred za
društvene znanosti. #L#
Ističući da se zanemaruje društveno, a posebice kulturno nasljeđe
komunizma, a pozornost pridaje samo ekonomskom nasljeđu, akademik
Županov ocijenio je da je "takvo stajalište intelektualna pogreška
prvoga reda", jer će, po njegovim riječima, "o konačnom ishodu
tranzicije odlučivati društveno, a ponajprije kulturno nasljeđe
komunizma".
Samo društveno nasljeđe komunizma može se pak, kazao je Županov,
prema sastavljačima zbornika radova "Društveno nasljeđe komunizma"
tiskanog 1994. godine, sagledati kroz tri šire rubrike: prešutni
društveni ugovor između države i društva, vrijednosti, stavove i
ponašanja što ih država pokušava "ucijepiti" ili ugušiti u društvu, te
kroz nenamjerne posljedice komunističke vladavine.
Akademik Županov posebice je govorio o društvenom ugovoru, rekavši da
bi se sažeto moglo reći da je to "koalicija između politokracije i
fizikalnog radništva".
I dok za većinu zemalja u tranziciji, rekao je Županov, postoje
relevantne studije američkih znanstvenika, takve studije ne postoje o
zemljama nasljednicama bivše Jugoslavije. Neke se usporedbe, pojasnio
je, mogu izvršiti samo na temelju sekundarnih analiza, po kojima je,
istaknuo je Županov, Hrvatska na predzadnjem mjestu po postotku
komunističkoga nasljeđa, ispred Češke, dok je, primjerice, Slovenija
među zemljama s najvećim postotkom komunističkoga nasljeđa.
"Hipotetičko bi se objašnjenje za takav 'devijantan' hrvatski
slučaj", zaključio je Županov, "moglo pronaći u promjeni kolektivnih
stavova hrvatskoga stanovništva, redefiniranih u razdoblju
srbo-komunističke represije iskazane kao vukovarski holokaust".
(Hina) ip dd
072220 MET mar 96