JERUZALEM, 6. ožujka (Hina) - Hamasova Izeldin al-Kasam brigada, čiji su pripadnici izveli niz samoubilačkih bombaških napada na Izrael, zapravo je samo mali nasilnički dio te društvene i vjerske organizacije, čvrsto ukorijenjene na
Zapadnoj obali i u Gazi.
JERUZALEM, 6. ožujka (Hina) - Hamasova Izeldin al-Kasam brigada, čiji
su pripadnici izveli niz samoubilačkih bombaških napada na Izrael,
zapravo je samo mali nasilnički dio te društvene i vjerske
organizacije, čvrsto ukorijenjene na Zapadnoj obali i u Gazi. #L#
Hamas, koji se u Izraelu smatra jedinom organizacijom koja se može
suprotstaviti Arafatovom PLO-u, svojim je posljednjim potezima, kako
tvrdi Reuter, žestoko protresao i židovsku državu i njezin mirovni
sporazum s PLO-om.
Hamas je samo jedan od niza izdanaka Pokreta muslimanskog bratstva,
koji djeluju na prostoru čitavog arapskog svijeta.
Utemeljio ga je vjerski vođa u invalidskim kolicima šeik Ahmed Jasin,
1987. godine u Gazi, s ciljem da nizom demonstracija potakne
Palestince na pobunu protiv izraelske vlasti, da bi uskoro prešao na
oružane sukobe.
Jasin je 1989. godine osuđen na doživotnu robiju zbog preuzimanja
odgovornosti za otmicu i ubojstvo dvojice izraelskih vojnika.
Hamas novčano podupiru razne grupacije iz Amerike, Velike Britanije i
država Zaljeva. Na području Zapadne obale i Gaze posjeduje
niz športskih centara, škola i klinika.
Njegovi su vođe raštrkani po cijelom arapskom svijetu. U Americi se,
na primjer, nalazi vođa njegova politbiroa Musa Abu Marzuk.
Nemoguće je utvrditi ukupan broj njegovih članova, budući da njihov
broj nije na raspolaganju javnosti. No, ankete pokazuju da ovu
organizaciju podupire oko 15 posto od ukupno dva milijuna Palestinaca
koji žive na tom području.
Pretpostavlja se da Hamasovu militantnu frakciju čini oko dvadesetak
izabranih aktivista koji djeluju u potpunoj tajnosti. Kasam, koji je
utemeljen 1990. godine, regrutira one najprivrženije.
Hamasove su gerilske skupine oružane napade na Izrael započele 1989.
godine, otimajući i ubijajući vojnike. Sa samoubilačkim su napadima
započeli 1994. godine, nakon što je jedan židov u Hebronu ubio 29
muslimana.
U razdoblju od travnja 1994. do kolovoza 1995., u samoubilačkim su
napadima, izvedenim na području židovske države, ubili oko stotinjak
ljudi, većinom Izraelaca. Time su Arafata, prema Reuteru, doveli u
nepovoljan položaj i izazvali racije na PLO.
Nakon što je 1995. godine PLO pristao na dijalog s ovom
organizacijom, nadajući se da će time njegovu političku aktivnost
usmjeriti prema manje nasilnom djelovanju, dolazi do privremene
obustave oružanih napada.
25. veljače 1996. godine, pripadnici Hamasa su u dva bombaška napada,
jedan na Jeruzalem a jedan na Ashkelon, grad u južnom Izraelu, ubili
26 osoba.
Nekoliko dana kasnije, ponudili su obustaviti napade pod uvjetom da
Izrael oslobodi sve njihove članove koji se nalaze u zatvorima diljem
židovske države i prestane proganjati one za kojima su raspisane
tjeralice. Izrael je imao osam dana vremena za odgovor.
Točno tjedan dana nakon prvog napada, Hamas na novu misiju u
Jeruzalem šalje još jednog bombaša samoubojicu koji ubija još 18
ljudi, te zatim objavljuje tromjesečnu obustavu napada i traži od
Izraela da na tu ponudu odgovori pozitivno.
Palestinski vođa Jaser Arafat pak, u interviewu objavljenom prošloga
utorka, tvrdi da su nedavno izvedeni bombaški napadi na Izrael
rezultat neposredne suradnje židovskih i palestinskih ekstremista.
Interview je, prema AP, dao u ponedjeljak uveče, neposredno nakon
zadnjega bombaškog napada u Tel Avivu u kojem je ubijeno 12 osoba,
za norveški časopis Bergens Tidende.
"Siguran sam u to. Zna se da se jedan od vođa židovske skupine koja
stoji iza ubojstva premijera Yitzaka Rabina prije atentata u hotelu
Palestina u Gazi pet puta sastao s islamskim Džihadom", kaže Arafat u
interviewu.
Međutim, glasnogovornik izraelske vlade Uri Dromi nazvao je tu
Arafatovu izjavu "glupošću" kojom ovaj samo želi opravdati napade.
(Hina) gt fs
061418 MET mar 96