SANKT PETERSBURG, 6. ožujka (Hina/AFP) - "Zlato Skita", jedna od najveličanstvenijih izložbi nomadske umjetnosti na svijetu, ponovno je otvorena za javnost prošlog tjedna u muzeju Ermitaž, u Sankt Petersburgu, nakon pet godina radova
i restauracije.
SANKT PETERSBURG, 6. ožujka (Hina/AFP) - "Zlato Skita", jedna od
najveličanstvenijih izložbi nomadske umjetnosti na svijetu, ponovno je
otvorena za javnost prošlog tjedna u muzeju Ermitaž, u Sankt
Petersburgu, nakon pet godina radova i restauracije. #L#
Skiti, nomadi koji su naseljavali stepe prije 2.500 godina,
zakopavali su sa svojim mrtvima prava blaga. Taj nakit i drugi zlatni
predmeti, pronađeni u Sibiru i na jugu Rusije, čine prelijepu zbirku
Ermitaža.
"Zlato Skita", mali dio skitske zbirke u Ermitažu, predstavlja u samo
jednoj velikoj dvorani 455 zlatnih predmeta iz razdoblja koje pokriva
tri stoljeća, od 7. do 4. stoljeća prije naše ere.
Među umjetničkim predmetima koji najviše upadaju u oči nalaze se
ogrlice i pojasevi koji predstavljaju stilizirane životinje, prve
skitske predmete otkrivene u Rusiji, pod Petrom Velikim, i "blago iz
Stavropolja", 19 zlatnih predmeta koji ukupno teže 16 kilograma, a
našao ih je slučajno 1910. godine seljak u svojem polju.
Osim nakita koji su izradili sami Skiti, nalazimo i predmete koje su
donosili sa svojih osvajanja - posebice krasan mač sa zlatnim koricama
ili vrč iz Asirije, ili koje su naručivali od stranih umjetnika, poput
impresivnog zlatnog češlja teškog više od pola kilograma, djela grčkog
majstora.
Skiti su stoljećima zauzimali, prije Krista i početkom ere
kršćanstva, prostrani teritorij od Sibira do Mediterana i od Irana do
sjevernog Kavkaza ili Ukrajine. Iako se malo zna o svakodnevnom životu
tog uglavnom nomadskog naroda, prilično se zna o njihovim pogrebnim
ritualima jer glavnina arheoloških nalaza proizlazi iz njihovih
grobnica.
"U njihovu svakodnevnom životu ti nomadi nisu imali potrebu za
nakitom. Kupovali su ga ili ga dali raditi za pogrebe", naglašava
vodič na izložbi.
Vođe se zakapalo u grobne humke koje je ponekad činilo nekoliko
grobnica, a kraljevi su bili pokapani sa svojim ženama i slugama,
žrtvovanim u trenutku pokopa.
Pljačkaši su se često okomljavali na skitske grobnice i blago koje su
skrivale, ali ono je bilo zaštićeno često kompleksnom konstrukcijom
najznačajnijih grobnih humaka visine i do 30 metara.
"Arheolozi su često viđali kosti pljačkaša koji nisu uspjeli u svojem
pothvatu", priča Aleksej Šigin, jedan od suradnika muzeja. "Ponekad
su pljačkaši uspjevali doprijeti samo do jedne grobnice, a ostale nisu
dirali. Tako je 1913. godine pronađen grob opljačkan na pola, druga je
polovica bila nedirnuta".
Nakit koji su ukrali pljačkaši iz grobnice u Sibiru, pod Petrom
Velikim, početkom 18. stoljeća, predstavljao je prvu zbirku skitske
umjetnosti u Rusiji.
Godine 1860. Nikola I. osnovao je Arheološki odbor i dodijelio mu
sredstva kako bi proveo iskapanja. "Nažalost, danas je posao otežan
jer se dio dotičnih teritorija nalazi u republikama koje su postale
nezavisne. No, znanstvenici održavaju odnose s Ermitažom", bilježi
Larisa Aerova, jedan od stručnjaka za Skite u Ermitažu.
(Hina) bnš bnš
061256 MET mar 96