ZAGREB, 1. ožujka (Hina) - Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici uredbom utvrdila iznos najniže mirovine, te Saboru uputila zakonski prijedlog o udrugama.
ZAGREB, 1. ožujka (Hina) - Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je
sjednici uredbom utvrdila iznos najniže mirovine, te Saboru uputila
zakonski prijedlog o udrugama. #L#
Najniža mirovina u svim fondovima Uredbom je utvrđena u iznosu od
615,00 kuna, pa će tako najniža mirovina uz mjesečni dodatak od 100,00
kuna iznositi 715,00 kuna. Takve će mirovine hrvatskim umirovljenicima
biti isplaćene u travnju s mirovnom za ožujak. Po riječima ministra
rada i socijalne skrbi Jose Škare ovakvo uvećanje iznosa najniže
mirovine znači povećanje za 30 posto u fondu radnika, za 90 posto u
fondu obrtnika, a u fondu poljoprivrednika za 200 posto. Mjesečni
dodatni potrebni iznos za to povećanje za sve fondove iznosi 17
milijuna kuna, a sredstva će se osigurati iz Državnog proračuna i
doznačavat će se fondovima početkom svakog mjeseca.
Vlada je Saboru uputila u prvo čitanje Prijedlog zakona o udrugama, a
po riječima ministra uprave Davorina Mlakara zakon se ne bi odnosio na
sindikate, udruge poslodavaca, političke stranke, vjerske zajednice,
trgovačka društva, ustanove, udruge, komore, zaklade i fundacije. Uz
temeljne odredbe o osnivanju, ustrojstvu i registraciji udruga, u
završnim odredbama Vlada predlaže dva moguća načina za pretvorbu
vlasništva na kome su društvene organizacije imale pravo raspolaganja
ili korištenja.
Prvi način bio bi da Sabor odluči koje su nekretnine od interesa za
RH, takve bi nekretnine postale vlasništvo države, a ostale prešle u
vlasništvo slijednika društvenih organizacija. Drugim načinom država
bi odmah postala vlasnikom svih nekretnina, a potom odlučila koje će
prenijeti u vlasništvo neke od udruga koja je slijednik bivše
društveno-političke organizacije koja je tu imovinu koristila.
U raspravi se pojavila dvojba, kako urediti pitanje imovine bivšeg
Saveza komunista i bivšeg Socijalističkog saveza radnog naroda, pa je,
između ostaloga predloženo da se to pitanje uredi posebnim zakonom. Za
takvo rješenje zauzima se i ministar uprave, a prema njegovom
mišljenju bilo bi logično da se ovaj zakon odnosi samo na bivša
udruženja građana, a takvih je u Hrvatskoj registrirano oko pet
tisuća.
Ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak iznio je primjedbu MUP-a
vezanu uz mogućnost da stranci osnivaju udruge. Podsjetio je da je
tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj bilo registrirano 127 raznih
humanitarnih organizacija i udruženja, a mnoge od njih nisu radile u
interesu RH. Predložio je stoga da se mogućnost osnivanja udruge
ograniči na osobe koje su pokrenule postupak za stjecanje hrvatskog
državljanstva. Premijer Mateša nije se suglasio s ograničavanjem
mogućnosti osnivanja udruga, ali se zauzeo za pojačanu kontrolu pri
njihovom osnivanju.
Odlukom o određivanju proizvoda koji podliježu nadozoru kakvoće pri
uvozu i izvozu na sofisticirani način štiti se domaća proizvodnja,
kazao je premijer Mateša, a zamjenica ministra gospodarstva Jasna
Borić dodaje da je tom odlukom bitno proširen broj proizvoda. Naime,
po sadašnjem zakonu samo 30-ak poljoprivrednih proizvoda podlijegalo
je nadzoru kakvoće pri uvozu i izvozu.
Program gradnje deset brodova "Novoship", tzv. ruski program, odvija
se prema planu, a u tijeku su i pregovori za nove programe s iranskim
naručiteljima. Tim programima posao za hrvatska brodogradillišta
osiguran je za dvije godine, a uz restrukturiranje svih pet hrvatskih
brodogradilišta ti poslovi otvaraju pozitivno poslovanje brodogradnje.
Sanacijski programi pet hrvatskih brodogradilišta su pred završetkom i
mogli bi se već idući tjedan naći na dnevnom redu sjednice Vlade,
najavila je Borić, dok je ministar privatizacije i upravljanja
imovinom Ivan Penić kazao da postoji interes norveških poduzetnika za
vlasničkim udjelom u hrvatskim brodogradilištima. Oporavak
brodogradnje potvrđuje i premijer Mateša najavljući da se ove godine
očekuje tri puta veći izvoz brodova u odnosu na prošlu godinu.
(Hina) msj/sšh ds
011238 MET mar 96