ZAGREB, 29. veljače (Hina) - Zastupnički je dom hrvatskog Sabora u večerašnjem nastavku 4. sjednice raspravio više zakonskih prijedloga u hitnom saborskom postupku. Prihvaćanje prijedloga zakona o razminiranju i njegova provedba nužan
su uvjet za povratak prognanika i gospodarsku obnovu, ocijenio je ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak.
SABORSKOM POSTUPKU
ZAGREB, 29. veljače (Hina) - Zastupnički je dom hrvatskog Sabora u
večerašnjem nastavku 4. sjednice raspravio više zakonskih prijedloga u
hitnom saborskom postupku. Prihvaćanje prijedloga zakona o
razminiranju i njegova provedba nužan su uvjet za povratak prognanika
i gospodarsku obnovu, ocijenio je ministar unutarnjih poslova Ivan
Jarnjak. #L#
On ističe da je na području Republike Hrvatske razasuto i do tri
milijuna minsko-eksplozivnih naprava te oko sto tisuća raznih
topovskih projektila. Također se prosuđuje da je minsko-eksplozivnim
sredstvima onečišćeno oko 300.000 hektara zemlje te da je zbog
neeksplodiranih sredstava potrebno očistiti još oko milijun hektara
tla. Predloženim se zakonom, obrazlaže ministar Jarnjak, želi
osigurati učinkovito razminiranje, a njime se uređuju i ovlasti
državnih tijela i pravne osobe ovlaštene za poslove razminiranja te
status pirotehničara.
Izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva,
obrazložio je ravnatelj Državne uprave za vode mr. Marko Širac,
predlaže se brisanje odredbe po kojoj bi novac od naknade za uporabu
vodne snage za proizvodnju struje pripala jedinicama lokalne uprave.
Ta je odredba, ocjenjuje Širac, u suprotnosti s duhom cijelog zakona i
Državna je uprava za vode ne može provesti, jer se njome remeti načelo
cjelovitosti i jednakosti u uporabi voda. Prihode o kojima je riječ
Širac procjenjuje na 30 milijuna kuna, te napominje da bi ga ostvario
tek dio lokalne uprave. S druge bi pak strane vodnom gospodarstvu bilo
veoma otežano ulaganje u nove kapitalne vodoopskrbene objekte, u
istražne radove te obnovu na ratom pogođenim područjima.
Po riječima Đurđe Adlešić Klub HSLS-a načelno se protivi predloženu
zakonu, jer je odredba koje se brisanje predlaže amandman zastupnika
što ga je Dom prilikom donošenja samog zakona prihvatio. Ona ocjenjuje
da svi zakoni vode centralizaciji prihoda, a prihvatljivijim drži da
se prihodi od naknade u jednakim dijelovima raspoređuju između države
i lokalne zajednice. S ocjenom o centralizaciji prihoda u ime Kluba
HSS-a slaže se i Zlatko Tomčić, a amadmanom predlaže da se novac od
naknade raspodijeli u omjeru 70 posto Hrvatskim vodama, a 30 posto
lokalnoj zajednici. Potporu pak predloženom zakonu potpuno daje Mate
Arlović (SDP) koji napominje da Hrvatske vode bez tih prihoda ne mogu
ispuniti sve zakonom joj propisane djelatnosti.
Zastupnički je dom raspravio i prijedlog zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, kojim se, kako
je obrazložio potpredsjednik Vlade Borislav Škegro, ukupno porezno
opterećenje za pojedine proizvode sa 32 posto smanjuje na 26,5 posto.
U izradbi zakona, kazao je Škegro, uzeti su obzir amandmani zastupnika
sa sjednice na kojoj je prvi put taj zakonski prijedlog bio razmatran
te povučen iz procedure. Procjenjuje se da bi se predloženim poreznim
rastrećenjem prihod državnog proračuna smanjio za 700 do 800 milijuna
kuna, ali, ističe Škegro, to je smanjenje već uračunano u ovogodišnji
proračun.
Axel Luttenberger (IDS) predlaže da se jedinice lokalne samouprave
oslobode poreza na promet usluga kako bi se, drži on, smanjili
troškovi i stvorio prostor za financiranje programa javnih potreba kao
što su školstvo, zdravstvo i slično. Damir Kajin (IDS) umjesto toga
poreznog rasterećenja predlaže smanjenje poreza na dohodak, a zanima
ga iz kojih će se izvora plaćati najavljeno povećanje mirovina. To
zanima i Branka Levačića (HSLS) koji izražava bojazan da će to
povećanje biti na teret tiskanja novca, na što potpredsjednik Škegro
odgovara da Vlada nikada od Narodne banke Hrvatske nije tražila
dodatno tiskanje novca.
(Hina) sšh/bn sp
292037 MET feb 96