ZAGREB, 28. veljača (Hina) - Prijedlog programa povratka prognanika i prijedlog zakona o obnovi potaknuli su širu raspravu u nastavku 4. sjednice Zastupničkog doma Sabora, a zajednička rasprava o oba dokumenta bit će nastavljena i
sutra. Uvodno obrazloženje zastupnicima je o oba dokumenta dao potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar obnove i razvitka dr. Jure Radić, navodeći da su povratak i obnova procesi kojima se otklanjanju materijalne posljedice velikosrpske agresije te stvaraju uvjeti za život na oslobođenom području i njegov razvoj.
ZAGREB, 28. veljača (Hina) - Prijedlog programa povratka prognanika i
prijedlog zakona o obnovi potaknuli su širu raspravu u nastavku 4.
sjednice Zastupničkog doma Sabora, a zajednička rasprava o oba
dokumenta bit će nastavljena i sutra. Uvodno obrazloženje zastupnicima
je o oba dokumenta dao potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar obnove
i razvitka dr. Jure Radić, navodeći da su povratak i obnova procesi
kojima se otklanjanju materijalne posljedice velikosrpske agresije te
stvaraju uvjeti za život na oslobođenom području i njegov razvoj. #L#
Obnovom će se sanirati ratne posljedice na više od 130.000 domova, a
neće se zaboraviti ni obnova infrastrukture, a prijedlog zakona o
obnovi sadrži dosadašnja iskustva obnove, ali i niz novina, kazao je
ministar Radić. Naveo je tako da će se dosadašnji sustav kreditiranja
obnove zamijeniti bespovratnom dodjelom proračunskih sredstava, a
onima koji su kredite namjenski utrošili, sredstva će biti vraćena.
Predviđa se, uz ostalo, dodjela sredstava za minimalno unutarnje
opremanje domova, naveo je, među ostalim, ministar Radić.
U ime Odbora za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih
zajednica ili manjina, Miroslav Kiš je istaknuo je da je oba dokumenta
potrebno prihvatiti, ali i što prije ostvariti ono što propisuju.
Odbor je zaključio kako u Programu povratka prognanika nema naglaska
na prava prognanika da se vrate u svoje domove u koje je srpska strana
smišljeno useljavala i useljava, niti prognane niti izbjegle, svoje
ljude.
Odbor za obitelj, mladež i šport podupire u cijelosti i program
povratka i prijedlog zakona o obnovi, a posebno upozorava na problem
razminiravanja terena, jer to je jamstvo sigurnog povratka, kazao je,
u ime toga Odbora, Marijan Milinović. Odbor istodobno traži od Vlade
bolju koordinaciju u provedbi obaju dokumenata, te redovita izvješća o
povratku i obnovi. Odbor za gospodarstvo, o čijim je stajalištima
izvijestio Stjepan Pišonić, posebno upozorava da obnova gospodarstva
mora teći istodobno s obnovom kuća.
U ime Kluba HDZ-a Drago Krpina je naveo da dosadašnja iskustva u
obnovi pokazuju da je nazočnost središnje državne vlasti na
oslobođenim područjima neopravdano izostala, a da lokalna uprava i
samouprava uistinu ne mogu savladati sve zadaće obnove. Stoga se
zauzeo za što brže promjene u ustrojstvu lokalne uprave i samouprave.
Krpina je, uz ostalo, predložio da se u obnovu krupne infrastrukture
uključe inženjerijske postrojbe Hrvatske vojske, zatim da se zakon o
obnovi prihvati već na idućoj sjednici Sabora, te da se ustroji
koordinacijsko tijelo za poticanje i nadzor rekroatizacije i
revitalizacije oslobođenih područja.
Klub HSS-a podupire povratak svih prognanika, no upozorava da su se
mnogi prognanici socijalizirali u novoj sredini, posebno u velikim
gradovima, i teško da ćemo ih vratiti na selo, kazao je Joško Kovač.
Damir Kajin se, govoreći u ime Kluba IDS-a, posebno osvrnuo na
trošenje sredstava državnog proračuna, namijenjenih obnovi. Zauzeo se
za što stroži nadzor trošenja tih sredstava.
Snježana Biga-Friganović je, u ime Kluba SDP-a, kazala kako bi prije
drugog čitanja zakona o obnovi Zastupnički dom trebao dobiti iscrpno
izvješće o stanju na oslobođenom području.
Dragan Kovačević (HDZ) kazao je da je i tim programom povratka
dokazano da se Hrvati mogu dobro organizirati upravo kao što su to
napravili i u obrani domovine.
Nikola Obuljen (HDZ) predložio je koordinacijsko tijelo na razini
županije ili grada koje bi koordiniralo sve radove na obnovi i
povratku, a Marijanka Nemet (HDZ) govorila je o programu pomoći
Hrvatima koji su se s Kosova doselili na područje voćinske općine. S
obzirom na to da nisu vlasnici kuća i zemljišta koje sada obrađuju,
nisu ni stimulirani za izgradnju svojih domova pa je predložila da se
programom obnove pomogne i tim ljudima, bilo tako da im se dodijeli
poljoprivredno zemljište i zajmovi ili pak da ih se tretira kao
stradalnike pete i šeste kategorije, odnosno da im država izgradi
kuće.
(Hina) msj/bn/sšh sp
282209 MET feb 96