ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina Zastupničkog doma hrvatskog Sabora podržao je na današnjoj sjednici Izvješće o aktivnosti i rezultatima traženja nestalih,
nasilno odvedenih, zatočenih hrvatskih branitelja i civila, ocjenjujući ga temeljitim što pokazuje odlučnost i napore hrvatske Vlade da se otkrije potpuna istina o sudbini zatočenih i nestalih.
ZATOČENIH I NESTALIH
ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Odbor za ljudska prava i prava etničkih i
nacionalnih zajednica ili manjina Zastupničkog doma hrvatskog Sabora
podržao je na današnjoj sjednici Izvješće o aktivnosti i rezultatima
traženja nestalih, nasilno odvedenih, zatočenih hrvatskih branitelja i
civila, ocjenjujući ga temeljitim što pokazuje odlučnost i napore
hrvatske Vlade da se otkrije potpuna istina o sudbini zatočenih i
nestalih. #L#
O naporima Hrvatske, posebice na međunarodnoj razini, u rješavanju
tog problema govorio je potpredsjednik Vlade dr. Ivica Kostović
ističući da je u 168 pregovora do sada oslobođeno 6.700 osoba.
Hrvatska Vlada od međunarodne će zajednice, ističe dr. Kostović,
tražiti pritisak na Beograd kako bi ispunio potpisano iz Daytona.
Naime, kazao je Kostović, srbijanska strana podatke o sudbini
zatočenih i nestalih koristi kao političko sredstvo. Predsjednik
Komisije za zatočene i nestale bojnik Ivan Grujić također ističe da
pregovori o rješavanju sudbina zatočenih i nestalih hrvatskih
branitelja i civila ovise o političkim prilikama. Pojasnio je da
srpska strana, kako to njima odgovara, prebacuje odgovornost ali i
zatočene s privremeno okupiranih hrvatskih područja, na područje
bosanskih Srba ili pak u Jugoslaviju.
Potpredsjednica Sabora Jadranka Kosor ističući važnost saborske
rasprave o tom, kako je naglasila, najbolnijem problemu, kazala je da
će raspravi biti nazočni i predstavnici udruga obitelji zatočenih i
nestalih. Međunarodna zajednica, drži Jadranka Kosor, nije dovoljno
učinila na rješavanju sudbine zatočenih i nestalih. "Da su Ujedinjeni
narodi reagirali 1991. nakon Vukovara danas ne bi bilo Srebrenice, što
pokazuje da je međunarodna zajednica pala na ispitu", istaknula je
Jadranka Kosor. Dodala je da su rad Komisije za zatočene i nestale kao
i izvješće najbolji odgovor onima koji tvrde da hrvatska Vlada ne
poduzima dovoljno da se rasvjetli sudbina zatočenih i nestalih
hrvatskih branitelja i civila.
Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili
manjina podržao je i Prijedlog Ustavnog zakona o suradnji RH s
Međunarodnim kaznenim sudom. Uvodno govoreći potpredsjednica Vlade
Ljerka Mintas Hodak istaknula je da je riječ o ugrađivanju odredbi
Statuta Međunarodnog kaznenog suda u hrvatsko zakonodavstvo, a što je
obvezujući dio rezolucije UN-a.
Na Odboru je raspravljan i Prijedlog zakona o obnovi te Program
povratka prognanika. Inače, o tome je raspravljao i Pododbor za
ostvarivanje prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koji
je uz podršku predloženim odredbama ocijenio kako treba raditi na
njihovom poboljšanju. Zakonskim prijedlogom o obnovi predlaže se
urediti pravni okvir za reguliranje cjelokupnog procesa obnove, koji
je do sada bio reguliran vladinim uredbama. Predloženim zakonom
obuhvaća se obnova svih objekata, infrastrukture i gospodarstva, te se
definira tko i pod kojim uvjetima ima pravo na besplatnu obnovu ili
pak na zajmove.
(Hina) sšh ds
271418 MET feb 96