BEČ, 27. veljače (Hina/AFP) - Perspektiva ukidanja anonimnosti štednih knjižica, koja spada u tradiciju u Austriji jer postoji od 1819. godine, izazvala je žive reakcije i potaknula dužnosnike na smirivanje sunarodnjaka, vlasnika više
od 26 milijuna anonimnih računa.
BEČ, 27. veljače (Hina/AFP) - Perspektiva ukidanja anonimnosti štednih
knjižica, koja spada u tradiciju u Austriji jer postoji od 1819.
godine, izazvala je žive reakcije i potaknula dužnosnike na smirivanje
sunarodnjaka, vlasnika više od 26 milijuna anonimnih računa. #L#
Europska komisija pozvala je Austriju 14. veljače da promijeni sustav
anonimnih štednih računa koji nije u skladu s europskim zakonskim
propisima i čija je priroda takva da prema ocjenama Bruxellesa
olakšava pranje prljavog novca .
"Anonimne štedne knjižice postojat će i dalje", odgovorio je ministar
financija Viktor Klima. Klaus Liebscher, predsjednik Nacionalne banke,
najavio je svoje "najodlučnije protivljenje" ukidanju anonimnosti kako
bi razuvjerio male štediše korisnike 26.169.137 štednih knjižica i
osobnih računa - na osam milijuna stanovnika - velikom većinom
anonimnih.
Ministar vanjskih poslova Wolfgang Schuessel nije pak isključio
mogućnost da na Europskom sudu riješi eventualan sukob s Europskom
komisijom po tom pitanju. "Mislimo da je naš pravni stav čvrst", kazao
je on.
Štednja je potkraj 1995. godine iznosila 3.766 milijardi šilinga (376
milijardi dolara), od čega je oko 700 milijardi pohranjeno na
anonimnim osobnim računima, prema bankarskim statistikama.
Praksa anonimnih osobnih računa više, međutim, neće biti dopuštena od
1. srpnja a postojeći računi bit će zamrznuti na sadašnjoj razini.
Austrija je, zaista, jedina zemlja članica Europske unije u kojoj neka
osoba može otvoriti štednju knjižicu ili položiti vrijednosne papire
pod šifrom, a da ne mora otkriti svoj identitet. Taj oblik uloga, koji
jamči apsolutnu anonimnost, jer banka ne poznaje korisnika računa, već
je godinama meta kritika. Europska komisija u njemu vidi mogućnost
pranja novca kriminalnog podrijetla, a strane banke, posebice u
Njemačkoj i Švicarskoj, ljutu konkurenciju.
Svi se austrijski dužnosnici slažu oko činjenice da knjižice nisu
uopće pogodne za pranje prljavog novca otkad su banke, u skladu s
konvencijama UN i europskim direktivama, dužne zahtijevati da
otvaranja računa čiji je iznos viši 200.000 šilinga prati izjava o
identitetu.
Prema statistikama Nacionalne banke, velika većina od 22,6 milijuna
štednih knjižica odnosi se na male svote do 100.000 šilinga, a samo
5.335 knjižica odnosi se na svotu višu od 5 milijuna šilinga.
U svakodnevnoj praksi, međutim, ne drži se toliko striktno pravila.
Zabrana za one bez stalnog boravka kod otvaranja anonimnih štednih
knjižica na donositelja ostaje, tako, teoretska budući da je šifra u
većini slučajeva dovoljna, čak i za svote koje prelaze 200.000
šilinga, priznaju u bankama.
Pranje prljavog novca koje austrijsko pravosuđe tretira "prekršajem"
od 1993. godine, postoji crno na bijelo: 1994. i 1995. godine posebna
jedinica ministarstva unutarnjih poslova zadužena za organizirani
kriminal (EDOK) zamrznula je 67,3 milijuna dolara sumnjiva podrijetla,
pripisivanih mafiji iz bivšeg SSSR-a. EDOK može izravno intervenirati
kod banaka čiji su ih službenici od 1994. godine obvezni izvijestiti u
slučaju sumnje na nezakonite transakcije.
Međutim, prema mišljenju stručnjaka EDOK-a Josefa Mahra, "velika
opasnost prijeti od uvozno-izvoznih tvrtki koje niču kao gljive i
služe prijenosu golemih svota iz jedne zemlje u drugu, a da se ne može
dokazati radi li se o prljavom novcu".
(Hina) bnš mm
270725 MET feb 96