ZAGREB, 26. veljače (Hina) - Blagdanom riječi nazvao je večerašnje predstavljanje "Djela" Dragutina Tadijanovića potpredsjednik Matice hrvatske dr. Josip Bratulić u Klubu kulturnih djelatnika u Zagrebu. To je petoknjižje, kako ga je
nazvao sam Tadijanović, objavila Matica hrvatska, a urednica mu je Jelena Hekman.
ZAGREB, 26. veljače (Hina) - Blagdanom riječi nazvao je večerašnje
predstavljanje "Djela" Dragutina Tadijanovića potpredsjednik Matice
hrvatske dr. Josip Bratulić u Klubu kulturnih djelatnika u Zagrebu. To
je petoknjižje, kako ga je nazvao sam Tadijanović, objavila Matica
hrvatska, a urednica mu je Jelena Hekman. #L#
Prva i druga knjiga "Djela" sabiru Tadijanovićeve pjesme, od onih
prvih nastalih 1920. do najnovijih iz 1995. U trećem su svesku
naslovljenu "Knjiga o svojima i sebi" Tadijanovićevi prozni zapisi u
kojima oživljuje slike iz vlastita djetinjstva i kasnijega života i
slike i doživljaje o ljudima svojega zavičaja i vlastite obitelji.
"Knjiga o hrvatskim piscima" pojavljuje se kao četvrti svezak "Djela",
a u njoj su skupljeni Tadijanovićevi članci, feljtoni i bilješke te ga
predstavljaju kao iznimna književnoga istraživača i urednika velikog
broja sabranih djela hrvatskih pisaca. Peti svezak naslovljen "Knjiga
razgovora" izbor je iz mnogobrojnih interviewa s pjesnikom,
objavljenih u novinama, časopisima, te zapisi Tadijanovićevih
bezbrojnih susreta s čitateljima.
Na početku večerašnje svečane promocije o Tadijanovićevu "Djelu"
govorio je dosadašnji predsjednik Matice hrvatske Vlado Gotovac,
napomenuvši da "nas je Tadija zadužio svojim djelom", da to "djelo u
sebi nosi slojevitost smisla i vremena".
Sadašnji predsjednik Matice hrvatske Ive Mažuran uz ostalo je kazao
da je Matica tim velikim pothvatom pokazala da je stožerna ustanova u
hrvatskoj kulturi i umjetnosti, dokazavši to i tiskanjem tih vrijednih
i iznimnih izdanja.
Jedan od ponajboljih poznavatelja Tadijanovićeva pjesničkog i
svekolika književnog stvaralaštva akademik Ivo Frangeš istaknuo je da
je to doista rijetka i prava svečanost pet knjiga Dragutina
Tadijanovića. "Ni najveća poezija bez čitatelja ne bi mogla postojati
pa tako ni spomenuta, ali i s tom poezijom svjesni smo da je poezija
prijatelj koji nas nikad ne napušta. Ta je poezija, kao i sve druge,
poput sunca, ne troši se, nego se samo obnavlja. Tadijanović je naš
ponajbolji graditelj pjesme, najstariji i najznatniji hrvatski pjesnik
koji se u književnosti javlja u početku tridesetih godina zbirkom
'Lirika'. U svojim stihovima Tadijanović je pokazao svu ljepotu
seoskog života, bukoličke note što ih suprotstavlja urbanom. Njegovi
stihovi pravo su obilje. Tadijanović nam pokazuje kako je priroda
pouzdan svjedok našega postojanja, kako je priroda slika trajnosti i
ujedno prolaznosti. I nakon šest desetljeća Tadijanović nam se",
nastavio je akademik Frangeš, "ponovno javlja kao pjesnik neobične
snage. To pjesničko djelo što govori o trajnoj prolaznosti života
nepokolebljiv je svjedok nadmoći ljepote i sve nas upućuje u tajnu
trajnosti."
Završavajući govor o ljepoti Tadijanovićeve poezije, akademik je
Frangeš kazao da će Matica hrvatska, Društvo hrvatskih književnika i
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predložiti Dragutina
Tadijanovića za Nobelovu nagradu.
Drugi poznavatelj Tadijanovićeva književnog djela Tonko Maroević je
govorio o njegovoj prozi koja je među spomenutih pet sabrana u trećoj
knjizi. "Tadijanovićev prozni izričaj prepun je pastoralnih zbivanja,
njegov se govor ne gubi u opisima, a pokazuje se vješt u montaži
ulomaka. Ti zapisi označeni su kao memoarski. To je ulančana zbilja.
Tim djelom Tadijanović pokazuje da je u prozi egzaktan dokumentarist,
da je to zrelo govorenje iskazano u prozi", rekao je Maroević.
Naglasivši i Tadijanovićevu prevoditeljsku ulogu, Maroević je istaknuo
da je on poznavajući svjetsku poeziju XIX. i XX. stoljeća i sam mogao
artikulirati svoje pjesme. I danas nakon tiskanja tih djela možemo još
jednom vidjeti Tadijanovićevo mjesto u europskom pjesništvu našega
stoljeća, kazao je na koncu Tonko Maroević.
Večerašnji slavljenik Dragutin Tadijanović zahvalio je svima onima
koji su zaslužni za pojavu petoknjižja, a napose onima koji su ga
predložili za Nobelovu nagradu, dodavši kako će ta rečenica biti još
jedna dopisana u njegovu životopisu. Kazao je kako je njegova zbirka
"Srebrene svirale", tiskana prvi put 1960., doživjela 17 izdanja i
zapitao se na kraju kakvi su to ljudi pjesnici, što je to u njima i
jesu li pjesnici, pjesnici svoga ega?
Stihove i prozne dijelove kazivali su dramski umjetnici Zlatko
Crnković i Vanja Drach. Svečanosti u Klubu hrvatskih kulturnih
djelatnika bili su nazočni brojni uglednici, kulturni i javni
djelatnici i štovatelji Tadijanovićeva djela.
(Hina) ta dd
262155 MET feb 96