GLAVNI ODBOR HDZ-A (3) - IZLAGANJA

ZAGREB, 25. veljače (Hina) - Govoreći na prvoj sjednici Glavnog odbora HDZ-a o dosadašnjim rezultatima i zloporabama u pretvorbi i privatizaciji te zadaćama u dovršetku gospodarskih promjena, Ivan Penić je ustvrdio da se na temelju usporedaba s drugim zemljama u tranziciji i kad se vidi koliko su građani dobili dionica i novca u svojim kuponskim privatizacijama, može reći da su popusti pri kupnji dionica radnika i svih građana koji su sudjelovali u pretvorbi u Hrvatskoj višestruko veći nego u tim zemljama. Penić je podsjetio i na njemačka iskustva ističući i da je HFP do sada sklopio 634.500 ugovora, od toga većinu (587.000) s malim dioničarima. Osvrnuo se i na novi Zakon o stečaju koji, kako je rekao, ne smije biti likvidacija već oporavak. #L# Milan Kovač svoje je izlaganje počeo iznošenjem dviju oprječnih ocjena o gospodarskom stanju u Hrvatskoj - ocjene UBS (Union de Banque Swisse) da bi Hrvatska lako mmogla imati nauspješnije europsko gospodarstvo u 1996., te druge ocjene, koja se čula u Saboru, da je država pred gospodarskim slomom, da pretvorbu i privatizaciju treba poništiti. Prvu su ocjenu izrekli inozemni stručnjaci koji su pošli od općih geopolitičkih prilika, a druga je plod stranačkih nadmudrivanja, istaknuo je Kovač, rekavši: "Bilo je i nepravilnosti. Ako direktor ili uprava krade novce iz redovita poslovanja i njima kupuje druge dionice - to je klasična krađa i nema baš nikakve veze s pretvorbom i privatizacijom." Govoreći o povratku prognanika, razvoju i demografskom razvoju i obnovi, dr. Jure Radić je kazao da sveukupna obnova nije samo uklanjanje posljedica već i povratak, razvoj i ispravljanje nepravda i zala prošlosti. Temeljna je zadaća stvoriti uvjete za povratak 198.000 prognanika koji su još izvan svojih domova, a za većinu su domovi oslobođeni. Izrađen je plan povratka prognanika, a strateški je cilj i nacionalna obveza osigurati sve uvjete i omogućiti povratak prognanika u Hrvatsko podunavlje mirnom reintegracijom. Što se pak tiče demografskog razvoja, Radić je podsjetio na negativan migracijski saldo te na prognoze da će za 25 godina biti sedam posto manje stanovništva te da je broj djece u obitelji spao na 1,5 posto u prosjeku što je ispod reprodukcijskog minimuma. Moto i temelj poljoproivredne politike mora biti obiteljsko gospodarstvo, kazao je Matej Janković, dodajući da će tomu pridonijeti pripremljeni Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Upozorivši da provedbu te politike izravno otežava i Državni katastar, najavio je i zabranu uvoza određenih proizvoda na određeno vrijeme kako bi se zaštitilo one koji žele raditi. Predložio je da se razvojačenim braniteljima daruje državno zemljište na 10 godina u strateški važnim hrvatskim područjima. Govoreći o dogradnji pravnog i državnog ustroja, dr. Smiljko Sokol je kazao da bi usklađivanjem trebalo pojednostaviti sveukupan hrvatski pravni sustav kako bi bio svrhovitiji i učinkovitiji, a prvi je politički cilj HDZ-a da se taj sustav prilagodi novim mirnodopskim složenim hrvatskim društvenim i gospodarskim prilikama. Valjalo bi razmotriti posebice porezno zakonodavstvo, ponajprije pitanje progresivnog oporezivanja dohotka i izjednačiti najvišu stopu poreza na dohodak sa stopom poreza na dobit. Dodatan prihod od primjene takva sustava mogao bi poslužiti za povišenje mirovina. Potrebno je, kazao je Sokol, preispitati i sukladno izraženim željama građana područni ustroj općina i gradova. Bez obzira na pojedinačne i povremene slabosti i manjkavosti vjerujem kako možemo nepristrano i bez pretjerivanja ustvrditi da opće stanje političkih, građanskih, vjerskih, socijalnih i drugih sloboda i prava manjina u Republici Hrvatskoj zadovoljava, kazala je dr. Ljerka Mintas-Hodak. Sustav zajamčenih prava i sloboda uvijek se može poboljšavati i dograđivati, ali razina i oblici zaštite ljudskih sloboda i prava manjina ne ovise uvijek i isključivo o političkoj volji, već uvelike o političkoj stabilnosti društva, gospodarskom, društvenom i drugom razvoju i integriranosti zemlje u međunarodnu zajednicu. Držim da smo položili prijamni ispit iz poštivanja i zaštite ljudskih prava i s pravom očekujemo potporu i suradnju međunarodne zajednice u stvaranju još povoljnijih uvjeta za razvoj i unaprjeđenje ljudskih sloboda i manjinskih prava, kazala je dr. Mintas Hodak. Dodala je i da je Hrvatska postala članicom gotovo svih međunarodnih tijela i instrumenata koji se odnose na ljudska prava i humanitarna pitanja i prihvatila sve temeljne dokumente UN-a, OESS-a i Vijeća Europe, uključujući ih u svoj pravni sustav. (Hina) db mć 251314 MET feb 96