GLAVNI ODBOR HDZ-A (7)

ZAGREB, 24. veljače (Hina) - Dr. Ivić Pašalić u svojem je govoru o odnosu HSLS-a prema HDZ-u istaknuo kako je bitna razlika između HDZ-a i ostalih političkih stranaka u Hrvatskoj, pa tako i liberala, u tome što HDZ na istoj razini, uz opća načela ljudskih građanskih prava i opće parlamentarne demokracije i k tomu izričitije i stalnije, odlučnije i dosljednije od svih drugih, postavlja i zahtjev na pravo hrvatskog naroda na samoodređenje i državnu suverenost. #L# "Liberali kao, uostalom, i većina oporbenih stranaka nisu zastupali jasno prepoznatljive alternativne političke programe, nego se njihova aktivnost svodila na sveopće kritizerstvo HDZ-a i nastojanje da se na bilo koji način sruši HDZ-ovska većina u Saboru", rekao je Pašalić. Tako je uz ostalo Pašalić naveo da su HDZ cijelo vrijeme kritizirali zbog toga što se u ratno vrijeme išlo u proces pretvorbe i privatizacije, dok je predsjednik HSLS-a Dražen Budiša istodobno u nekim javnim nastupima još 1992. govorio kako treba hitno privatizirati društvenu, odnosno državnu imovinu. Navodeći više javnih istupa predsjednika HSLS-a, Pašalić je ustvrdio da je odnos te stranke prema krizi u Bosni i Hercegovini pokazao niz krivih prosudbi i zabluda. Pašalić je upozorio i na dokument poznat kao "Strategija političkog djelovanja HSLS-a do lipnja, odnosno rujna 1994." "To je svakako vrhunac političke zaslijepljenosti i neodgovornosti, jer se tu navodi kako je cilj programa stimulirati krizu funkcioniranja vlasti, poticati podjele u HDZ-u i dovesti do prijevremenih izbora pod cijenu poziva građanima o izlasku na ulice, djelujući pritom agresivno i organizirano", rekao je Pašalić. Istodobno, dok su se htjeli obračunati s nama, istaknuo je Pašalić, u njihovim je redovima došlo do i te kakvih podjela, zatim i lomova, tako da su stranku napustili brojni članovi i osnivači i HDZ-u pristupili Damir Zorić, Mate Meštrović, Ivan Božićević i drugi. Nakon što je upozorio na mnoge krive ocjene HSLS-a, Pašalić je rekao kako to "ne ide za denunciranjem Budiše kao čovjeka, ali ide na ukazivanje političkih stavova lidera oporbe radi jasne predodžbe o tomu što bi bilo i bi li uopće bilo Hrvatske da su kojim slučajem liberali kreirali hrvatsku državnu politiku". Govoreći o novoizabranom predsjedniku HSLS-a Vladi Gotovcu, Pašalić mu je zamjerio što biračima koji mu nisu dali povjerenje nikad nije oprostio nazivajući njih i hrvatski narod državnim stadom. "Zaprepešćujuće je što uspostava hrvatske države, bez obzira na stranačku pripadnost, Gotovcu nije donijela radost, već ogorčenje", kazao je Pašalić. "Hrvatski narod, koji nije ni stado, ni krdo, nego iznimno pametan i politički zreo narod, sasvim je sigurno dobro odvagnuo vrijednost liberala kao stranke i njezinih čelnih ljudi i nagradio ih stalnim izbornim neuspjesima, a nakon dolaska Gotovca na njihovo čelo sigurno se mogu nadati konačnome političkom začelju", istaknuo je Pašalić. Marino Golob je govorio o odnosu Istarskoga demokratskog sabora prema HDZ-u te je pritom istaknuo mnoge dvojbene smjernice u njihovu programu. Upozorio je kako se u njihovoj programskoj deklaraciji, uz ostalo, nalazi zahtjev za dvojezičnošću i uporabom talijanskog jezika u javnom i službenom životu na području Županije, što je nedopustivo jer bi značilo da se suverenost većinskog naroda prenosi na neusporedivo malobrojnu talijansku nacionalnu manjinu. Nadalje, upozorava Golob, u programskoj deklaraciji iz 1991. pokušavala se afirmirati "istrijanska etnička pripadnost", a u zahtjevima za regionalnim parlamentom i vladom uvode se protuustavne kategorije u politički program te stranke. Istaknuo je kako se i deklaracijama o demokratizaciji Republike Hrvatske te regionalnom ustrojstvu (donesene 1994.) ponovno prekoračuje ustavni okvir, a političkim rječnikom stvaraju se daljnje pretpostavke za radikalizaciju zahtjeva za autonomijom Istre. "Deklaracijom o euroregiji Istri (isto 1994.) više nego ikad očituju se zahtjevi za demilitarizacijom i referendumom u Istri, pri čemu vrh IDS-a pokušava i internacionalizirati svoje zahtjeve", rekao je Golob. Kao dokaze za daljnju razradu protuhrvatske politike IDS-a, Golob je naveo i Deklaraciju o autonomnoj županiji istarskoj (1994.), te kao vrhunac Svjetski kongres Istrana (1995.). Nije slučajno, upozorio je Golob, da se kongers održavao samo petnaestak dana prije "Bljeska", što je značilo da je to bio pokušaj destabilizacije HDZ-a, kako bi hrvatsko državno vodstvo bilo onemogućeno u akcijama koje će se ubrzo dogoditi. Golob je istaknuo da je HDZ i u daleko težim i složenijim okolnostima znao, zna i znat će, nositi se sa svim pokušajima dovođenja u pitanje integriteta i suvereniteta Hrvatske. Ivan Milas je o odnosu Hrvatske seljačke stranke i Hrvatske narodne stranke prema HDZ-u i državnoj politici rekao da bi obje stranke trebale pripadati skupini narodnih stranaka, odnosno imati utjecaj u cijelom narodu. "One, međutim, nisu postigle takav utjecaj među biračima", rekao je Milas. Dodao je kako se HSS i dalje poziva na radićevsku tradiciju, iako je nakon smrti Drage Stipca promijenio svoje političke smjernice. Po Milasu, novi predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić nastoji pronaći nove saveznike te se udružuje sa svojim neposrednim političkim konkurentima. Tomčić, rekao je Milas, koristi svaku prigodu da dovede u pitanje dobronamjernost i legitimno ponašanje HDZ-a, u čemu mu uz bok stoje Čačić (HNS) i Jakovčić (IDS). Ustvrdivši kako je HSS jedina stranka izborne koalicije (novi Sabor 1995.) koja je mogla sama prijeći izborni prag, Milas se upitao što je onda trebalo toj stranci da za sobom vuče sve one koji nemaju snage da se sami izbore za mjesto u parlamentu. Milas je zaključio da takvim pristupom i ponašanjem HSS ruši državotvornu političku stranku HDZ. Govoreći o desnim, demokršćanskim i pravaškim strankama, Luka Bebić je ustvrdio da su sve one rascjepkane te da su promjene na tom dijelu političke scene svakodnevne. On je demokršćane, koji su, kako je rekao, bez utjecaja među biračima, oštro kritizirao zbog njihove "katastrofalne retorike" prema vlasti, pritom posebno apostrofirajući Hrvatsku kršćansku demokratsku uniju. Bebić je upozorio da se Hrvatsku često optužuje i proziva zbog navodnog poticanja oživljavanja fašizma, iako to čine oni koji su se "donedavno slikali u crnim uniformama". "Takve aktivnosti proizlaze iz izravne suradnje nekih krugova s bivšom Udbom", izjavio je Bebić ne navodeći pritom na koga se to odnosi. Govoreći o sve češćoj pojavi nekih publikacija vezanih uz NDH, Bebić je istaknuo kako se HDZ zauzima da se o svim povijesnim događajima razgovara, piše, da se polemizira i utvrde prave povijesne istine. (Hina) vl/ln/sšh mc 242047 MET feb 96