KINESKO-RUSKO POSLOVNO PARTNERSTVO S TRŽNICE YABAOLU

BEIJING, 24. veljače (Hina - Branko Merlin) - "Pojehali, pojehali", pozivaju na ruskom vozači uz rub ceste parkiranih bicikla-rikši, spremni za dogovorenu naknadu povesti dvoje putnika, koliko ih stane pod natkrito sjedalo iza vozačevih leđa. Isto dovikuju i oni s transportnim trokolicama, na kojima će, uz bale robe, torbi enormnih veličina i svakovrsnih paketa, povesti i umorne kupce. Kroz gužvu ulice, preuske za istodobno šetkanje prodavača s gotovim jelima, za kamionete na koje se ukrcava roba, taksije koji dovoze i odvoze kupce, za bake iz susjedstva što s unucima šetaju šarenilom tržnice jednostavno poznate po imenu ulice u kojoj je smještena. Tržnicu na Ulici Yabao stranci ponekad zovu i "mađarskom"; tako je, kažu jedni, nazvana zbog blizine mađarskog Veleposlanstva. Drugi pak tvrde da je imenovana po kupcima koji su, kad je tržnica tek otvorena, većinom bili iz Mađarske. Smještena na potezu sjever-jug pod drvoredom nasuprot ograde Hrama Sunca, u neposrednom susjedstvu široko razvedenog diplomatskog kvarta sa starinskim, u vrtove uvučenim zgradama veleposlanstava i ambasadorskih rezidencija, tržnica u Ulici Yabao danas je gotovo kilometar dugačko, živo poslovno središte, prvenstveno okrenuto kupcima iz Rusije i država bivšega Sovjetskog Saveza. Vidljivo je to po pretenciozno obećavajućim nazivima trgovina na ruskom jeziku, po reklamnim panoima brojnih kafeterija i restorana koji na ruskom nude sve - od piva do boršča, po prijevozničkim firmama s nevještim prijevodima kitnjastih kineskih imena na ruski i nazivima ruskih gradova u koje će roba, jednom povjerena njihovoj brizi, stići 'brzo i sigurno'. Nudeći sve ono što robe gladno rusko tržište treba, s obvezatnim kalkulatorom u ruci, ovdašnji trgovci - kineski uporni pri cjenjkanju, a začuđujuće brzi u učenju ruskog - dobar dio ponuđene robe prodaju samo na veliko. A nude sve što se poželjeti može - od čipkastog donjeg rublja, večernjih haljina sa šljokicama, do vjetrovki, odijela, kostima, kaputa, torbi i remenja, tenisica, salonki, bižuterije i dječjih igračaka. Sve se to na Yabaolu nudi kupcima koji će na toj robi, kineski umješno spakiranoj u bale, kada je jednom ponude na svojem tržištu, ostvariti zasigurno nemalu zaradu. Uz nadvikivanje prodavača i kupaca, žustre dijaloge o cijeni i kakvoći robe, žurno razvrstavanje robe i brojenje novca, odvija se trgovina u kojoj nema nezadovoljnih. Zarađuju prodavači, a i kupci računaju na dobit. Ma što kupovali; od ljetnih šarenih košulja, do bundi kojih ima i ružičastih ili blijedozelenih. U nepresušnoj rijeci kupaca i u babilonskoj mješavini jezika, u vrevi dnevnog obrtanja neznanih količina novca, svi razumiju i kad ih se na domaćoj varijanti engleskog poziva na razgledanje robe, uvjerava u kvalitetu ponuđenog ili unaprijed obećava niža cijena... Ipak, ruski se jezik ovdje najčešće čuje. Iako se ljudi lijepo razumiju i pokretom, pogledom, tipkanjem brojki po kalkulatoru. S tržnice Yabaolu zbog jezičnih se nesporazuma još nitko nije vratio kući neobavljena posla. Zapanjujuće količine roba koje s ruba tihog diplomatskog kvarta odlaze put dalekih gradova u golemoj Rusiji ili put gradova središnje Azije, živa su ilustracija dinamičnih kineskih gospodarskih tokova i slika stanja u kojem naoko marginalizirani sajmišni trgovci, sve dok im roba ima prođu, svojom djelatnošću daju i solidan poticaj proizvodnji. Koja, sama po sebi, po kakvoći proizvoda i bez tržišta s manje izbirljivim kupcima, ne bi mogla izdržati ozbiljnu konkurenciju. U stanju kakvo jest, uz tržište s one strane kinesko-ruske granice, Yabaolu ubire plodove politike koju Kinezi opisuju formulom "reforme i otvaranje prema svijetu". (Hina) mer br 240753 MET feb 96