PARIZ, 22. veljače (Hina/AFP) - Točno dvije stotine godina nakon prvog cijepljenja nekoliko međunarodnih organizacija, primjerice UNICEF, WHO, Svjetska banka i zaklada Rockfeller, odlučilo je 1996. godinu proglasiti "godinom
cijepljenja".
PARIZ, 22. veljače (Hina/AFP) - Točno dvije stotine godina nakon prvog
cijepljenja nekoliko međunarodnih organizacija, primjerice UNICEF,
WHO, Svjetska banka i zaklada Rockfeller, odlučilo je 1996. godinu
proglasiti "godinom cijepljenja". #L#
Dvjestogodišnjica želi podsjetiti na važnosti i prednosti cijepljenja
te upozoriti na napore koje još treba poduzeti radi postizanja
prevencije što većeg broja bolesti i zaštite najvećeg broja djece i
odraslih.
Osim akcija upoznavanja pučanstva i predstavnika zdravstva, provodit
će se kampanje cijepljenja u svijetu, u suradnji s laboratorijima
Pasteur-Merieux Connaught koji su se obvezali dati potrebne doze
cjepiva.
Nacionalni dani cijepljenja bit će organizirani u zemljama gdje je to
najpotrebnije, a organizacije predviđaju da će tim putem obuhvatiti
više od 300 milijuna djece.
U zemljama zahvaćenim ratom - Afganistanu, Salvadoru, Šri Lanki,
Sudanu, predviđaju se "Dani smirivanja", dogovoreni sa zaraćenim
stranama kako bi liječnicima bio omogućen rad.
Trenutno više od 20 milijuna djece još uvijek umire svake godine jer
nisu zaštićena protiv najobičnijih bolesti, iako je, zahvaljujući
naporima UNICEF-a, osmero od desetero djece u svijetu sada zaštićeno
protiv šest smrtnih dječjih bolesti: rubeole, tuberkuloze, tetanusa,
difterije, hripavca i poliomielitisa.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), tri
milijuna života svake je godine spašeno cijepljenjem.
"Osim pitke vode, podsjeća WHO, nijedan napredak nije imao veći
utjecaj od cijepljenja na smanjenje smrtnosti uzrokovane zaraznim
bolestima, čak ni antibiotici".
Međutim, iako postoji posebno cijepljenje, neke bolesti i dalje
prijete svijetu ili se nenadano vraćaju. U nekim zemljama
prisutan je novi val bolesti poput difterije s više od 100.000
slučajeva u bivšem Sovjetskom Savezu.
Osim močvarne groznice protiv koje još ne postoji nikakvo cjepivo i
koja i dalje hara, hepatitis B ubija između jednog i dva milijuna
osoba godišnje. Samo tri bolesti - rubeola, tetanus i hripavac
uzrokuju smrt 2,1 milijuna osoba.
Barem sedam milijuna osoba umire i od mikrobnih i virusnih bolesti
kao što su mikrobna dijareja, moždano-kičmeni meningitis, hepatitis A,
C i E, akutne dišne infekcije i vrsta tropske groznice.
Sve te bolesti, ističe WHO, mogle bi se izbjeći zahvaljujući novim
cjepivima od kojih neka već postoje ili bi se mogla elaborirati s
postojećom tehnologijom.
Danas se jedino variola smatra iskorijenjenom. Prema WHO, još bi tri
bolesti mogle nestati s površine planete do kraja stoljeća:
poliomielitis, bolest uzrokovana krvnom glistom i rubeola.
Prvo cjepivo
Sadašnja cjepiva unose u organizam supstancu sastavljenu od ublažene
ili mrtve tvari faktora koji je uzrokovao bolest. Cilj postupka je
navesti organizam da proizvede aktivni imunitet protiv bolesti.
Devedeset godina prije Louisa Pasteura i njegova cijepljenja protiv
bjesnoće, britanski seoski liječnik Edward Jenner uspješno je 1796.
godine proveo prvo cijepljenje protiv variole.
Ustanovivši da se izbijanje bradavica na vimenima krava zaraženih
kravljom variolom često prenosi dodirom na ruke mužara, a oni
kao da su, naprotiv, zaštićeni od variole, došao je na ideju da uzme
virus bolesti goveda (cjepivo) iz životinje i da ga ubrizga u osobu koja
boluje od variole.
Cjepivo, uzeto iz krave nazvane Blossom, ubrizgano je s uspjehom
osmogodišnjem dječaku Jamesu Phippsu.
Od 1979. godine variola se smatra potpuno iskorijenjenom s planete.
(Hina) bnš mm
221044 MET feb 96