DUBROVNIK, 19. veljače (Hina) - Granice Republike Hrvatske na moru (s posebnim osvrtom na morsko razgraničenje s Crnom Gorom) naziv je predavanja koje je večeras u organizaciji Interuniverzitetskog centra održano u Dubrovniku.
Predavači su bili prof. dr. Daniel Vignes iz Pariza, član Instituta za međunarodno pravo, te prof. dr. Vladimir Đuro Degan iz Zagreba, upravitelj Jadranskog zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i član Instituta za međunarodno pravo.
DUBROVNIK, 19. veljače (Hina) - Granice Republike Hrvatske na moru (s
posebnim osvrtom na morsko razgraničenje s Crnom Gorom) naziv je
predavanja koje je večeras u organizaciji Interuniverzitetskog centra
održano u Dubrovniku. Predavači su bili prof. dr. Daniel Vignes iz
Pariza, član Instituta za međunarodno pravo, te prof. dr. Vladimir
Đuro Degan iz Zagreba, upravitelj Jadranskog zavoda Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti (HAZU) i član Instituta za međunarodno pravo.
#L#
Prof. Vignes govorio je o granicama država nastalih raspadom bivše
SFR Jugoslavije, ističući kako je pri tomu Badinterova komisija
prihvatila i primijenila klasično pitanje međunarodnoga javnog prava,
koje kaže da - u slučaju sukcesije jedne države - unutarnje granice
država koje nastaju od one koja se raspada, ostaju i granice budućih
država. To načelo prvi put je primijenjeno 1819. na Trinidadu i u
Tobagu, naglasio je prof. Vignes.
Prof. Vladimir Đuro Degan istaknuo je kako po međunarodnom pravu
hrvatska granica na kopnu nije prijeporna, a pomorska granica,
međutim, nije bila utvrđena. Zato je je Badinterova komisija
primijenila Konvenciju o pravima na moru, koja kaže da se granična
crta, ako nema dogovora dviju država o pomorskim razgraničenjima u
zaljevima užim od 24 nautičke milje, određuje crtom središnjice između
najizbočenijih točaka sučeljenih obala i dalje prema otvorenom moru do
granice teritorijalnih morskih voda, kazao je prof. Degan.
(Hina) hš sp
192030 MET feb 96