ZAGREB, 19. veljača (Hina) - Nacionalni znanstvenoistraživački program kojeg je na prošlotjednoj sjednici prihvatio Sabor Republike Hrvatske bio je središnja tema današnjeg "Susreta s novinarima u Vladi ponedjeljkom".
ZAGREB, 19. veljača (Hina) - Nacionalni znanstvenoistraživački program
kojeg je na prošlotjednoj sjednici prihvatio Sabor Republike Hrvatske
bio je središnja tema današnjeg "Susreta s novinarima u Vladi
ponedjeljkom". #L#
Na početku sastanka bio je nazočan i premijer Zlatko Mateša.
Govoreći o dosadašnjem radu Vlade Mateša je izvijestio da od početka
njenog mandata industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bilježi trajni
rast. Upitan da li će Vlada Saboru uputiti novi prijedlog zakona o
izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, s obzirom da
je prvotni prijedlog Vlada povukla iz saborske procedure, premijer
Mateša je kazao da će Vlada najvjerojatnije obnoviti taj zakonski
prijedlog, jer bi njime, ocijenio je, ipak došlo do značajnijeg
pojeftinjenja određenih proizvoda.
Nacionalni znanstvenoistraživački program koji obuhvaća razdoblje od
tri godine novinarima je obrazložio potpredsjednik Vlade i ministar
znanosti i tehnologije dr. Ivica Kostović, ističući da se njime
prvenstveno određuju načela financiranja znanstvenog rada iz Državnog
proračuna te utvrđuju načela vrednovanja i ocjene znanstvenoistraživačkih
programa i projekata.
Cilj je programa, kazao je dr. Kostović, unapređenje znanja, što znači
da će se financirati izvrsni temeljni istraživački projekti, naročito
projekti s hrvatskim nacionalnim posebnostima. Nacionalnim
znanstvenoistraživačkim programom određeni su udjeli pojedinih
znanstvenih područja u raspodjeli ukupno raspoloživih sredstava, a po
prvi se puta određuju vrste istraživanja, odnosno projekata pa se tako
razlikuju programi trajnih istraživanja u javnim institutima od
ugovornih istraživačkih projekata koje predlažu pojedinci. Kao vrlo
bitno dr. Kostović je naveo poticanje povezivanja hrvatskog
gospodarstva i znanosti, odnosno veće ulaganje gospodarstva u
znanstvene projekte, a programom su također predviđeni i projekti za
mlade znanstvenike kao dodatna poticajna mjera njihovog akademskog
razvitka u Hrvatskoj.
Poticanjem tehnološkog razvoja i osnivanjem tehnoloških centara i
tehnoloških parkova osigurat će se dugoročna tehnologijska sposobnost
tvrtki kao važnog mehanizma razvoja gospodarstva, ističe
potpredsjednik Kostović.
Inače za 1996. godinu za znanost je u državnom proračunu predviđeno
73 milijuna kuna, od čega je najviše 27,3 posto namijenjeno tehničkim
znanostima, potom 25,3 posto za prirodne znanosti, 20,1 posto za
biomedicinske, 12,3 posto za biotehničke znanosti, 8,9 posto za
društvene i 6,1 posto za humanističke znanosti.
Na današnjem redovitom susretu s novinarima bilo je riječi i o dva
zakonska prijedloga vezana za znanstvenoistraživačku djelatnost koja
su prošla prvo saborsko čitanje, a kojima je glavni cilj ubrzati izbor
u nova znanstvena zvanja na sveučilištima.
(Hina) sšh ds
191431 MET feb 96